Antonović: MIPRO je postao pravi hrvatski ICT brand
 Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, nositelj niza aktivnosti u području strateških i zakonskih prijedloga u elektroničkim komunikacijama i dugogodišnji sudionik okruglih stolova i radionica na MIPRO skupovima, u jeku priprema za 38. međunarodni skup MIPRO 2015 odgovorio je na neka aktualna pitanja.
U kolikoj mjeri i na koji način MPPI doprinosi razvoju telekomunikacija u Hrvatskoj?
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u području elektroničkih komunikacija obavlja poslove u okviru djelokruga koji je propisan Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave i Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Ministarstvo je ponajprije stručni nositelj izrade zakona i podzakonskih propisa u području elektroničkih komunikacija, kao i prijedloga strategija, studija, smjernica i programa koje donosi Vlada Republike Hrvatske, a kojima se utvrđuju temeljna načela i ciljevi politike razvoja elektroničkih komunikacija te određuju nacionalni prioriteti u planiranju, gradnji, postavljanju i korištenju javnih elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te razvoju elektroničkih komunikacijskih usluga. Kratko rečeno, Ministarstvo sudjeluje u stvaranju zakonodavnog okvira koji je u cijelosti usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, a s druge je strane pokretač razvoja elektroničkih komunikacija u vidu izrade prijedloga temeljnih strateških dokumenta u području elektroničkih komunikacija.
Trenutačne aktivnosti ovoga Ministarstva usmjerene su na izradu prijedloga Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine i Nacrta prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, koji su u visokom stupnju dovršenosti. Osim navedenog, u Ministarstvu su izrađena i dva nacionalna programa: Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP), koji se odnosi na pristupne mreže, te Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NP-BBI), koji se odnosi na agregacijske mreže. Oba su programa u postupku prednotifikacije pri Europskoj komisiji.
Tko će realizirati širokopojasni internet u Hrvatskoj?
U Republici Hrvatskoj svaki operator ima pravo postaviti, upotrebljavati i davati na korištenje elektroničku komunikacijski mrežu te pružati elektroničke komunikacijske usluge, što se odnosi i na elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina (širokopojasne mreže) i usluge širokopojasnog pristupa internetu, u okviru uvjeta utvrđenih Zakonom o elektroničkim komunikacijama i pripadajućim provedbenim propisima.
Tržište elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Hrvatskoj u potpunosti je liberalizirano i na njemu djeluju operatori u privatnom vlasništvu, koji u skladu sa svojim poslovnim planovima i planovima ulaganja razvijaju i grade infrastrukturu širokopojasnog pristupa. Privatni investitori obično su usredotočeni na područja u kojima mogu ostvariti brzi povrat ulaganja, odnosno na ona područja u kojima je gospodarska aktivnost izraženija, pa je time veća i potražnja za uslugama temeljenim na širokopojasnom pristupu velikim brzinama. Ta područja nazivamo „crnim“ (postojanje više operatora, prisutno tržišno natjecanja) i „sivim“ područjima (prisutan barem jedan operator, dostatan kapacitet).
Međutim, Studija o odabiru modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa pokazala je da je trenutačno svega oko 15% stanovništva pokriveno NGA širokopojasnom infrastrukturom, dok ostatak Hrvatske, oko 85% stanovništva, nema pristup NGA infrastrukturi. U tim područjima nužno je i opravdano korištenje državnih potpora za izgradnju širokopojasne infrastrukture.
Kako bi se svim građanima omogućila jednaka dostupnost širokopojasnih usluga i osigurao ravnomjeran razvoj svih hrvatskih regija, sastavljen je Nacionalni NGN plan koji se sastoji od Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (koja je u izradi) te prethodno navedenih nacionalnih programa – ONP-a za pristupne mreže i NP-BBI-a za agregacijske mreže.
ONP je program za razvoj pristupne širokopojasne NGA infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja od strane operatora na tržištu, čime je opravdano izgradnju širokopojasne infrastrukture sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora. Predviđeno je da će ONP-om biti obuhvaćeno do 70% stanovništva RH koje živi u tzv. „bijelim“ područjima – većinom ruralnim i suburbanim područjima u kojima nema operatora koji nude širokopojasni NGA pristup. ONP ujedno predstavlja nacionalnu okvirnu shemu za izgradnju pristupnih širokopojasnih mreža, odnosno program državnih potpora iz kojeg će, nakon što bude odobren u skladu s pravilima o državnim potporama, slijediti veći broj pojedinačnih projekata na razini lokalnih zajednica.
Nositelj ONP-a – tzv. NOP odredit će se odlukom Vlade RH nakon dobivene potvrde Europske komisije o sukladnosti s državnim potporama, dok će pojedinačne projekte, koji će se izrađivati na temelju ONP-a, voditi tijela javne vlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (općine, gradovi i županije), kao nositelji pojedinačnih projekata. Pri tome se ONP-om ne ograničuje izbor investicijskih i poslovnih modela, kao ni izbor infrastrukturnih i tehnoloških rješenja koja mogu biti implementirana u projektima, već ONP daje upute i smjernice koje nositeljima projekata trebaju omogućiti i olakšati pripremu i provedbu projekata, pri čemu trebaju voditi računa o tome da projekti budu u skladu sa strukturnim pravilima ONP-a te da potiču daljnji razvoj tržišta elektroničkih komunikacija na dobrobit svih krajnjih korisnika usluga.
Studija o odabiru modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa također je pokazala da su, u svrhu postizanja 100%-tne nacionalne pokrivenosti širokopojasnim pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGN), potrebna ulaganja u iznosu od 1,286 milijarda EUR. Predviđa se da će najmanje 29,8% ovoga iznosa biti pokriveno privatnim ulaganjima gospodarskih subjekata, dok će preostali udjel od 70,2% biti obuhvaćen javnom potporom, zbog neprofitabilnosti komercijalnih ulaganja u mrežu sljedeće generacije u ruralnim i suburbanim područjima.
Investicijski model javno-privatnog partnerstva (JPP) isto tako će biti podržan u svrhu razvoja širokopojasnih pristupnih mreža sljedeće generacije. U Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. alocirana su sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u ukupnom iznosu od oko 209 milijuna EUR, što bi trebalo pridonijeti širenju nacionalne pokrivenosti širokopojasnim pristupnim mrežama sljedeće generacije za dodatnih oko 20% hrvatskih kućanstava.
Korisnici državne potpore bit će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (općine, gradovi i županije) u tzv. „bijelim“ NGA područjima, dok će građani i gospodarski subjekti predstavljati ciljne skupine. Među navedenim ciljnim skupinama prioritet će imati poslovne zone, poduzetničke poslovne institucije i poduzeća. Financiranje će pokriti troškove ulaganja u izgradnju pristupnih mreža do maksimalno prihvatljivog prosječnog troška po krajnjem korisniku po operaciji. Maksimalni prihvatljivi prosječni trošak po krajnjem korisniku odredit će se uzimajući u obzir raspoloživa financijska sredstva unutar specifičnog cilja, ali također i potrebu podrške implementaciji naprednih širokopojasnih mrežnih rješenja u operacijama (npr. FTTx pristupne mreže). Posebna će se pozornost obratiti poticanju i povećanju privatnih ulaganja u razvoj pristupne mreže sljedeće generacije.
Koliko su danas realne šanse da se zakonom regulira maksimalni iznos fiksne telekom preplate, odnosno da se uvede pre-paid u fiksnoj telefoniji?
Uvođenje novih usluga u području elektroničkih komunikacija, pa tako i u nepokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, nije i ne bi trebala biti zakonodavna kategorija. Pravo je svakog operatora elektroničkih komunikacijskih usluga da svoje poslovne modele razvija potpuno slobodno i neovisno, bez ikakvih zapreka i ograničenja, u skladu sa svojim poslovnim planovima i planovima ulaganja, dok Zakon o elektroničkim komunikacija predstavlja temeljni zakonodavni i regulatorni okvir, potpuno usklađen s mjerodavnim pravom Europske unije, kojeg se svi dionici na tržištu elektroničkih komunikacija, pa tako i operatori, moraju pridržavati. Područje na koje država (nadležno ministarstvo i nacionalna regulatorna agencija) može i mora utjecati s posebnom pozornošću svojim propisima i regulatornim mjerama, jest zaštita prava korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga (i u nepokretnim, i u pokretnim mrežama), a koja se u Hrvatskoj kontinuirano razvija i unaprjeđuje.
Jeste li zadovoljni doprinosom skupova MIPRO razvoju hrvatskih telekomunikacija i ICT-a općenito?
Zadovoljni smo doprinosom udruge i skupova MIPRO u razvoju komunikacijskih i informacijskih tehnologija u Hrvatskoj, čemu u prilog svjedoči i kontinuirano pokroviteljstvo i aktivno sudjelovanje ovoga Ministarstva na skupovima MIPRO svih proteklih godina.
Koje nove sadržaje biste uključili u program skupova MIPRO?
Smatramo da MIPRO može i treba i nadalje ostati predvodnik djelovanja u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj regiji jugoistočne Europe. Samim time očekujemo da skupovi MIPRO i nadalje prate sve aktualnosti u području ICT-a, s posebnim naglaskom na strateške i zakonodavne inicijative na razini Europske unije, koje danas predstavljaju i hrvatske nacionalne prioritete. Dobar primjer takvog europskog i nacionalnog prioriteta je upravo objavljena Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, koju je donijela Europska komisija. Njezinih 16 mjera raspoređenih u tri glavna stupa provedbe Strategije do kraja 2016. godine, s ciljem ostvarenja jedinstvenoga tržišta Europske unije bez regulatornih i drugih zapreka te jednake dostupnosti digitalnih usluga svima, svakako će u sljedećem razdoblju biti u središtu pozornosti i brojnih rasprava, a što bi, mišljenja smo, trebalo uključiti i u programe skupova MIPRO.
Što Vama osobno znače skupovi MIPRO?
Kao što je prethodno već rečeno, MIPRO je u ovih gotovo 40 godina postao pravi hrvatski ICT brand koji zajedno grade domaće gospodarstvo, znanost, obrazovanje, državna uprava i lokalna samouprava, stvarajući znanje i kompetencije koje su nam danas potrebnije više nego ikad do sada. Upravo stoga je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje elektroničkih komunikacija, prepoznajući važnost i izvrsnost skupova MIPRO, u proteklom razdoblju organiziralo brojne radionice i okrugle stolove o razvoju zakonodavnog, regulatornog i strateškog okvira u području elektroničkih komunikacija, na hrvatskoj i europskoj razini. MIPRO nam pruža jedinstvenu mogućnost za obraćanje stručnoj i široj javnosti, kako bismo putem izravnog kontakta i razmjene mišljenja, ideja i iskustava sa svima zainteresiranima dodatno raspravili naše prijedloge i stajališta, i time unaprijedili zakonske i strateške prijedloge iz djelokruga Ministarstva. Upravo u sinergiji svih ključnih dionika, i to ne samo kroz broj prisutnih na skupovima, već i kroz kvalitetu njihova doprinosa, prepoznajemo najveću vrijednost skupova MIPRO. 12. svibanj 2015 |