Kovačević: ICT industrija već sad ima važnu ulogu u razvoju gotovo svih segmenata društva
 Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, kroz intervju se osvrnula na razvoj ICT industrije i njenog utjecaja na svakodnevni život.
ICT obrazovanje: Hrvatska i svijet? Može li domaći ICT konkurirati globalnom?
Hrvatska ICT industrija može postati globalno konkurentna prije svega znanjem, što uključuje kvalitetno obrazovanje te ne samo educirane, već i fleksibilne, interdisciplinarne zaposlenike spremne na stalno učenje, neprestane promjene i uvijek nove izazove. Kao kompanija znanja, mi kontinuirano unaprjeđujemo vrijednost svojeg intelektualnoga kapitala sustavnim programima razvoja kompetencija pa u tom složenom poslu surađujemo s globalnom korporacijom, ali i s domaćom akademskom zajednicom, pri čemu najtješnju suradnju održavamo sa zagrebačkim FER-om te splitskim FESB-om. Naši stručnjaci se s rada na mnogobrojnim globalnim Ericssonovim ICT projektima također vraćaju obogaćeni novim znanjima i iskustvima koja su na raspolaganju i hrvatskoj zajednici. Ericsson Nikola Tesla je definitivno postigao visoku razinu globalne konkurentnosti upravo zahvaljujući ulaganju u znanje i poticanju inovativnosti te u hrvatskom ICT okruženju može poslužiti kao model koji valja slijediti.
Što nam donosi nova tehnologija bolji život ili otuđenje?
Većina istraživanja o razvoju ICT tehnologije i njenog intenzivnog utjecaja na naš svakodnevni život predviđa da će sve raznolikija upotreba međusobno povezanih uređaja i odgovarajućih usluga pozitivno djelovati na pojedince, društvo i na okoliš. M2M komunikacija omogućava uvođenje novih usluga te osigurava povezivanje i dodatni razvoj cijelih ekosustava, poput onog energetskog, prometnog ili zdravstvenog u kojem smo prema brzini implementacije i dobrobitima za građane, po najnovijem izvještaju Europske komisije, među boljima u Europi. Ta tehnološka revolucija tek uzima zamah i možemo očekivati još puno novih rješenja, proizvoda i usluga. Uvođenje novih uređaja i aplikacija rezultirat će sve većim očekivanjima korisnika što će onda posljedično potaknuti i daljnju potražnju za još inovativnijim i kreativnijim tehnološkim rješenjima i uslugama. Svatko u tome ima svoju priliku jer inovativnost ne poznaje granice, ali i svi moramo biti svjesni svoje osobne odgovornosti u njenom korištenju te pridonijeti tome da nas tehnologija uz povezivanje s udaljenim ljudima i krajevima, istodobno ne udalji od naših bližnjih. Sociološki učinci virtualizacije su popratna pojava primjene tehnologije o čemu moraju voditi računa i stručnjaci iz tog područja, kao što smo toga svjesni i mi koji razvijamo tehnologiju te nastojimo smanjiti njene moguće negativne utjecaje u slučaju zloupotreba. Međutim, kao što i u drugim područjima i aktivnostima, moguća zloupotreba, koju društvo svakako mora moći sankcionirati, ta činjenica neće zaustaviti razvoj, niti tehnologije niti društvenih odnosa.
Postaje li pametan telefon gospodar vremena ili neophodan uređaj za preživljavanje? Da li bi danas uopće bio moguć život bez mobitela i interneta ili smo postali previše ovisni?
Ono što je prije stotinjak godina bio Teslin san koji će se eventualno ostvariti u dalekoj budućnosti, danas je naša stvarnost. ICT je uistinu promijenio život modernog čovjeka više nego je to uspjelo ijednoj tehnologiji u prijašnjem razvoju naše civilizacije. Posebno se to odnosi na mobilnu telefoniju i pametne telefone s mobilnim širokopojasnim pristupom internetu. Mobilnost je važan čimbenik suvremenog životnog stila koji već na današnjem stupnju razvoja globalno mijenja mnoge aspekte života i rada, a analitičari očekuju daljnje povećanje podatkovnog prometa u mobilnim mrežama. Mobilne tehnologije su već promijenile naš način života i rada, a „Ericssonov laboratorij za umreženo društvo“ istražuje promjene uzrokovane značajnim porastom broja pametnih mobilnih korisničkih uređaja i sve još intenzivnijim korištenjem interneta. Sjetimo se promjene koju je električna energija unijela u život ljudi i time postavila temelje današnjeg načina života. Suvremena milenijska mlada generacija od rođenja odrasta uz računala, mobilne telefone i društvene mreže. Oni će svoju punu radnu zrelost doživjeti u doba umreženog društva i apsolutno su spremni na brze tehnološke promjene te čini glavni oslonac i pokretač je budućeg razvoja društva. Ericssonov izvještaj o globalnoj potrošnji energije i ugljičnom otisku, svjedoči o pozitivnom učinku kojim napredak u ICT sektoru smanjuje ukupnu potrošnju energije kroz primjenu suvremenih rješenja u drugim industrijskim granama, a posebno u energetici i prometu uz istodobno racionalno korištenje prirodnih resursa i očuvanje okoliša.
Ericsson Nikola Tesla, kao sastavni dio organizacije globalnog telekomunikacijskog lidera, dijeli Ericssonovu viziju umreženog društva u kojem će svi uređaji čije umrežavanje donosi dobrobit, ili pojedincima, ili društvu, uskoro biti povezani. Kao primjere, mogu navesti usluge poput e-Poziva, mobilnog i e-zdravstva, e-uprave. U kreiranju svih tih rješenja koja su već implementirana ili su upravo u fazi implementacije, kao nositelji aktivnosti ili partneri u projektu, sudjelovali su i stručnjaci Ericssona Nikole Tesle, upravo kao podrška novoj, dodanoj kvaliteti života za sve građane.
Trebaju li u vremenu interneta, društvenih mreža i manjka vremena konferencije? Kako vidite MIPRO jučer, danas, sutra?
Implementacija inovativnih ICT rješenja u različite industrijske grane, ali i u poslovni segment omogućila je promjenu načina razmišljanja i rada te ubrzanje poslovnih procesa uz istodobnu uštedu vremena i novca. Osmišljena upotreba tehnologije osigurava nam brži dostup do potrebnih podataka upravo onda kada su nam određeni sadržaj ili servis najpotrebniji, bilo da je riječ o zdravlju, sigurnosti, prometu, državnoj administraciji poslovanju i edukaciji, a u konačnici i zabavi. Različite konferencije, pa tako i MIPRO, svakako pripadaju u nekoliko navedenih kategorija i također su „osuđene“ ili na promjene u skladu sa suvremenim trendovima i stilom života ili na stagnaciju i postepeno nestajanje. Zahvaljujući inovacijskom, tehnološkom i gospodarsko-ekonomskom potencijalu ICT-a, čemu je doprinos dao i MIPRO, međusobni poslovni odnosi, ali i oni privatni međuljudski, doživjeli su ogromne promjene. Promijenjeni su prioriteti, a kroz korištenje širokopojasnog pristupa postoji mogućnost dostupa informacijama i uslugama na zahtjev, jasna, ukoliko su one odgovarajuće pripremljene i „zapakirane“. Takvom suvremenom scenariju će se morati prilagoditi i MIPRO, a skraćivanje konferencije na zajedničke aktivnosti te prilagodba u načinima konzumacije specifičnih sadržaja, uz veće korištenje tehnologije, bit će ujedno i dodatna potvrda da MIPRO ispunjava svoju temeljnu svrhu.
Međutim, iluzorno je odgovornost za promjenu stanja u društvu, u gospodarskom, ekonomskom i obrazovnom kontekstu, prebacivati na jednu konferenciju, pa čak i na industriju ma kako ona važna i utjecajna bila. Mi MIPRO doživljavamo kao pokretača promjena, kao istinskog promicatelja novih ideja te kao dio našeg ukupnog odnosa prema znanosti i struci, ali i prema tržištu i javnosti. Sustavno radeći na etabliranju znanja kao jedne od najvećih društvenih vrijednosti i zamašnjaka gospodarstva, MIPRO je došao u fazu kada bi svakodnevno korištenje suvremenih tehnologija te viša razina znanja i kreativnosti, trebali unijeti neki novi polet i brzinu i ako hoćete „facelifting“ u njegovo održavanje.
Misao za kraj?
Kao društveno odgovoran poduzetnik, Ericsson Nikola Tesla polazi od činjenice da je komunikacija osnovna ljudska potreba, a slijedom toga ICT industrija je inicijator promjena koje pozitivno utječu na život jedinke, društva i poslovanja. Nema te industrije koja poput naše zapravo dolazi do svakog čovjeka i mijenja naše živote. Izvan svake sumnje, ICT industrija već sad ima važnu ulogu u razvoju gotovo svih segmenata društva, a u budućnosti će ta uloga biti još i veća. Ljudi komuniciraju, to je najbitnije. Sve ostalo samo je odraz vremena u kojem živimo i za koje društvo mora definirati održive okvire te postaviti pravila. Posao je to jednako važan za inženjere kao i za sociologe, ali sastavni dio života svakoga od nas. 12. svibanj 2014 |