Sveučilište u Zagrebu, čija je sastavnica i Fakultet organizacije i informatike, inače skupni član MIPRO-a, ove godine slavi svoju 350. obljetnicu. Svoj veliki jubilej obilježit će nizom događaja, a središnja svečanost će se održati 3. studenoga ove godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Sveučilište u Zagrebu, utemeljeno u drugoj polovici 17. stoljeća, najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijim sveučilištima u Europi. Povijest Sveučilišta u Zagrebu započinje 23. rujna 1669., kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta.

U akademskoj godini 2018./2019. Sveučilište u Zagrebu obilježavao je svoju 350. obljetnicu nizom događaja koji su se održavali u sveučilišnim prostorima. Vrhunac proslave bit će svečanost koja će se 3. studenoga 2019. održati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. U nazočnosti visokih gostiju iz zemlje i inozemstva, koji će se pridružiti rektoru prof. dr. sc. Damiru Borasu, prorektorima, dekanima i prodekanima, profesorima i studentima, obilježit će se 350 godina duga povijest Sveučilišta u Zagrebu te značaj najstarije visokoobrazovne institucije s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj.

Sveučilište u Zagrebu danas je moderna viskoobrazovna institucija u čijem okrilju djeluju 34 sastavnice – 30 fakulteta, tri akademije i jedan sveučilišni odjel. S oko 70 000 studenata na svim trima studijskim razinama – preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj, što čini 48,5 posto svih studenata u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu najveća je visokoobrazovna institucija u našoj zemlji. Osobitost je Sveučilišta u Zagrebu i njegova sveobuhvatnost, odnosno zastupljenost svih znanstvenih područja, čime je znanstvenicima i studentima omogućen rad, istraživanje i učenje u brojnim znanstvenim poljima i granama, što ga čini važnom pokretačkom snagom našega društva. Od svih sveučilišnih projekata u Hrvatskoj, projekti Sveučilišta u Zagrebu čine oko 81 posto, s ukupnom vrijednošću od oko 13,5 milijuna eura. Pored istraživanja i obrazovanja, Sveučilište u Zagrebu kao svoju treću misiju prepoznaje inovacije i transfer tehnologije, čime se svrstava uz bok modernih i inovativnih sveučilišta koja sustavno potiču izvrsnost istraživanja i transfer znanja u gospodarstvo.

Kako je Republika Hrvatska 2001. potpisala Bolonjsku deklaraciju, pridružila se stvaranju Europskoga prostora visokoga obrazovanja. Odlukom Senata iz 1999. na Sveučilište u Zagrebu uveden je europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS), a u akademskoj godini 2005./2006. započeli su se izvoditi novi studijski programi usklađeni s načelima Bolonjske deklaracije.