Megatrend je poput vala koji polako gradi svoju snagu, a zatim dramatično utječe na društvene procese tijekom više desetljeća, kazao je Gianpiero Brunetti iz talijanske tvrtke Danieli Automation na konferenciji „Megatrends, Promising Technologies and Raising Questions in the Industrial Field“ održane u četvrtak u sklopu 41. međunarodne ICT konferencije MIPRO 2018 uz moderiranje Jadranka Novaka.

Brunetti je istaknuo kako se vrijeme uvođenja proizvoda na tržište dramatično smanjuje, a količina nove tehnologije u svijetu povećava, poručivši kako se prema predviđanjima očekuje da će do 2020. godine biti umreženo oko 25 milijardi pametnih uređaja. Digitalna tehnologija se sve više uvodi i u industrijsku proizvodnju, što je i dovelo do modela poslovanja poznatog kao industrija 4.0, koji se uz proizvode, sve više usmjerava i na tržište usluga.

David Corsini iz tvrtke Danieli Telerobot Labs dao je pregled razvoja robotike u industriji, istaknuvši kako se u različitim poljima pojavljuju zajednički problemi poput sigurnosti ljudi i okoliša, ali i profitabilnosti. Fokusirao se na uporabu robota u metalnoj industriji, gdje se roboti koriste u teškim i „neprijateljskim“ okruženjima pod visokim temperaturama – zadaci su relativno jednostavni, no cilj je ukloniti faktor rizika za ljudske djelatnike. Naime, objasnio je Corsini, u ovom području, usprkos visokoj razini repetitivnosti zadataka, često se pojavljuju neočekivane situacije, zbog čega je potrebno zadržati ljudsku prisutnost i stvoriti „simbiozu“ ljudskog i robotskog rada.

- Još uvijek nismo u mogućnosti proizvesti industrijskog robota koji je sposoban za učenje i prilagođavanje novim situacijama izvan „predprogramiranih“ zadataka. Naš izazov je sada stvoriti nove aplikacije kojima bismo robotima omogućili inteligenciju i kreativnost čovjeka, čime bismo dobili novu generaciju robota, kazao je Corsini.

Vlado Sruk sa zagrebačkog FER-a pojasnio je kako su tri osnove izgradnje industrije 4.0 razvijeni „Internet stvari“, odnosno „Internet of Things (IoT)“, rad u „oblaku“ te kiberfizički sistemi.

- Ako želimo imati „pametnu tvornicu“, treba znati da ona zahtijeva niz preduvjeta kao što su korištenje velikih baza podataka („big data“) i napredne analitike, autonomnih robota i simulacija, horizontalna i vertikalna integracija proizvodnih sistema, idustrijski „Internet stvari“, kibernetička sigurnost, rad u „oblaku“ te virtualna, odnosno „obogaćena“ stvarnost, objasnio je Sruk.

Stjepan Bogdan s istog fakulteta govorio je o društvenom aspektu tehnoloških i industrijskih promjena. Poručio je kako nema razloga vjerovati u „apokaliptične vizije“ uništenog društva u kojem će roboti preuzeti sve poslove i uzrokovati „socijalnu bombu“.

- Prvi argument je podatak po kojem roboti obavljaju tek 5 posto postojećih poslova u svijetu, a drugi su povijesni podaci koji pokazuju što se događalo kod implementacije sličnih revolucionarnih tehnologija, poput automobila. U kraćem razdoblju, revolucionarne promjene uzrokovale su privremeni gubitak poslova, no većina ljudi jednostavno se „prebacila“ na nova radna mjesta, primjerice od brige o konjima u autondustriju, rekao je Bogdan.