Mornar: MIPRO je od samih početaka pratio tehnologije koje su danas okosnica modernog gospodarstva
 Vedran Mornar, predsjednik MIPRO-a, u kratkom je intervjuu odgovorio na nekoliko pitanja.
Trebaju li u vremenu interneta, društvenih mreža i manjka vremena konferencije?
Svakako. Konferencije su mjesto susreta, druženja, izravne razmjene iskustava. Ništa ne može zamijeniti živu riječ i interakciju. Imao sam prilike predavati „na daljinu“ i moram reći da mi nikada nije bilo teže zadržati vlastitu koncentraciju i koncentraciju slušača. Možete li zamisliti plenarnu temu otvaranja MIPRO-a kod koje bi predavač sjedio pred kamerom u svojoj sobi, a publika bi ga pratila preko interneta? Ja mogu, i garantiram da bi to bilo drugorazredno iskustvo za slušače, a posebno za predavača. Ili da možda predavanje snimi, u 4 oka s kamermanom, i stavi na Internet? Ajme…
ICT obrazovanje. Hrvatska i svijet?
Ni u čemu ne zaostajemo, osim u broju diplomiranih. To nam dokazuje uspješnost naših diplomanata, bilo da odu u svijet, bilo da kod kuće razvijaju softver za inozemno tržište. Nažalost, društvo ne prepoznaje potencijal ICT-a za razvoj gospodarstva, sve nam je jednako važno, od (abecedom tzv. znanstvenih polja) Arheologije do Zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike. A bilo bi dobro usporediti koliki postotak GDP-a ostvare hrvatske tvrtke koje se bave arheologijom ili svemirskom tehnikom, a koliko one koje se bave softverom. Još uvijek nam preko 50% brucoša upisuje studije društveno-humanističkog područja, od čega najviše Ekonomiju i Pravo, volio bih da se situacija drastično preokrene.
Što nam donosi nova tehnologija bolji život ili otuđenje?
I jedno i drugo. Tehnologija sigurno olakšava život, olakšavat će ga svakim danom sve više, ali i otuđuje. Nije rijetkost vidjeti ljude koji sjede zajedno za stolom a koji tipkaju svaki po svom mobitelu. Ponekad se pitam zašto su se uopće nalazili.
Postaje li pametan telefon gospodar vremena ili neophodan uređaj za preživljavanje?
To isključivo ovisi o njegovom vlasniku. Još uvijek postoje ljudi koji ga ne žele imati, što ipak smatram donekle ekstremnim, kao što smatram ekstremnim kad ga netko ne ispušta iz ruke. Korišten s mjerom, pametan telefon je jedna od najboljih stvari koje su nam se u zadnjih nekoliko desetljeća dogodile.
Treba li djeci ograničiti vrijeme korištenja ICT uređaja?
Mislim da da, ali ne zabranama nego poticajima. Djeca danas, umjesto da se igraju lovice, skrivača, školice, kauboja i indijanaca (znaju li uopće današnje generacije klinaca što je to), sjede pred računalom i druže se preko Facebooka. Istina je da tako razvijaju neke druge sposobnosti, ali sve što je pretjerano, nije dobro.
Može li domaći ICT konkurirati globalnom?
Ne, ako istinski ne počnemo poticati ICT industriju. Upisnim kvotama na ICT studija, stipendijama, nastavnim kadrovima, uvjetima studiranja, poreznom politikom, raznim vrstama stimulacija itd. Ovako će ono malo ICT kadrova koje imamo imati posla, živjeti dobro, ali društvo u cjelini od toga neće imati značajnije koristi.
Život bez mobitela i interneta. Da li bi danas bio moguć ili smo postali previše ovisni?
Naravno da bi život bio moguć. Nekako žive i one dvije trećine čovječanstva koje se ne koriste internetom. Nekima bi se bilo teže, nekima lakše prilagoditi. Moram priznati da sam više nego jednom prokleo onoga tko je izmislio e-mail. Nekada je taj koji bi te iz bilo kojega razloga trebao, nazvao telefonom ili osobno došao, jednostavno bi se i brzo dogovorili. Ako se ne varam, ljudi još uvijek brže govore nego što tipkaju. Danas svatko iz kreveta pošalje mail i očekuje odgovor isti čas. Svi očekuju da ste dostupni 24/7, slobodno vrijeme upravo zbog mobitela i interneta jedva da postoji. Što više o tome razmišljam, u jednome dijelu život bez mobitela i interneta ne samo da bi bio moguć, nego vjerojatno i kvalitetniji.
Steve Jobs ili Bill Gates?
Obojica su velikani računarstva, iz doslovno ničega stvorili su tvrtke koje su po svom ukupnom prometu veće od BDP-a cijele Hrvatske. Apple 170 milijardi dolara s 80.000 zaposlenih, Microsoft 78 milijardi sa 100.000 zaposlenih, već samo to trebale bi biti brojke zbog kojih im treba skinuti kapu, znajući da cijela Hrvatska, 4,5 milijuna ljudi, uprihodi 62. Možda je Jobs bio nešto veći vizionar, ali je Gates to nadoknadio otvorenijim softverom većih mogućnosti, možda i prevelikih za veliku većinu korisnika.
MIPRO jučer, danas, sutra?
MIPRO je od samih početaka pratio tehnologije koje su danas okosnica modernog gospodarstva, i bit će to svakim danom sve više. Zato se ne brinem za sutra, kad je MIPRO u pitanju.
Misao za kraj?
Još nije kasno za promjene, ali uskoro će biti. Ako se ne osvijestimo, umjesto nas, golemo ICT tržište zauzet će netko drugi.
Monday, May 05, 2014 |