Search  English (United States) Hrvatski (Hrvatska)

innovative promotional partnership

 

 

 

Download
 

 

 

EVENTSNEWSPRESS

Intervju


MIPRO MIKRO intervju

Biljanović: Četiri desetljeća skupova MIPRO

Prof.dr.sc. Petar Biljanović je diplomirao, magistrirao i doktorirao na ETF/FER-u u Zagrebu i prošao sva zvanja od asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju. Uveo je područje mikroelektronike u znanstveni rad i nastavu u Hrvatskoj. Autor je tri i suautor jednoga visokoškolskog udžbenika, kao i voditelj 11 velikih istraživačkih projekata. Autor je preko 100 radova u CC i ostalim časopisima, zbornicima i knjigama. Bio je mentor većem broju diplomanada, magistara i doktora na više sveučilišta. Sunositelj je tri međunarodna patenta i nekoliko domaćih te jedan od osnivača ex-jugoslavenske sekcije IEEE- a, MIPRO-a i Hrvatskog poluvodičkog klastera - SEMICRO. Dobitnik je nagrade J.J. Strossmayer za najbolje znanstveno djelo u području tehničkih znanosti za 1996.godinu.
Profesor Biljanović je jedan od osnivača MIPRO-a, dugi niz godina bio je predsjednik Programskog odbora i vodeći organizator skupova MIPRO i DaNTe, aktivno sudjelovao u kreiranju MIPRO portala, pisao kolumne u rubrici „Pogled iz kosa“, te o zaslužnim članovima u stvaranju MIPRO-a u rubrici „MIPRO galaksija“, pa smo povodom predaje „kormila“ nakon jubilarnog 40. skupa MIPRO 2017 razgovarali s njim o dugom i plodnom stvaralaštvu.

 

Četiri desetljeća skupova MIPRO je za Vama. Kakav je osjećaj kada nakon tolikog vremena napuštate kormilo toga velikog ICT „broda“?
 

-Nisam samo upravljao velikim „brodom“, već sam ga sa ostalim članovima „posade“ i gradio. On je svake godine bio sve veći i na njegovim „palubama“ bilo je sve više „putnika“.
MIPRO je međunarodni ICT skup kojega nazivam konceptualnim zbog njegovog koncepta koji ga bitno razlikuje od ostalih nekomercijalnih tehnoloških skupova u regiji. Velika većina nekomercijalnih tehnoloških skupova je akademske provenijencije te drže gospodarstvo (čitaj realni život) na „pristojnoj“ daljini. To im značajno sužava bazu i udaljuje od realnog života dovodeći ih brzo u zasićenje.
MIPRO je posve različit. Nastao je iz gospodarstva iz kojega stalno crpi svoju snagu potrebnu za visoki let. Akademija, pri čemu mislim u prvom radu na primijenjenu znanost, došla je u MIPRO zbog podrške gospodarstvu a ne zbog sebe same. Isto vrijedi i za obrazovanje i javnu upravu. MIPRO pomaže gospodarstvu da prepozna i prihvati nove tehnologije da bi uopće moglo opstati na tržištu. To je njegova misija.
Moj osjećaj pri napuštanju „kormila“ broda MIPRO je da sam zajedno s vrsnim starijim i mlađim kolegama, prijateljima i suradnicima, stvarao i stvorio nešto novo na opće društvenom planu u što smo uložili 4 desetljeća „crnačkog“, velikim dijelom volonterskog rada. Osjećam se ponosnim zbog toga.  Stvarajući MIPRO nismo nikoga kopirali. Sve je naša kreacija. Ako je nešto dobro, naša je zasluga. Ako nije, opet je naša „zasluga“. Jednostavno, da ne može jednostavnije biti.

 

Možete li navesti nekoliko sjajnih imena koja su „formatirala“ MIPRO, djelujući  unutar MIPRO-a, kao nositelji i realizatori programa?
 

-To je u prvom redu Mihajlo Filifrović, zvani Fićo, koji je idejni otac seminara o primjeni  mikroprocesora 1978. iz kojega nastaje MIPRO. Smatramo ga najzaslužnijim za pojavu i razvoj MIPRO-a u prvih 20. godina. Slijedi Branko Souček koji je svojom kultnom knjigom Microprocessors and Microcomputers (J.Wiley,1976.) „inficirao“ mikroprocesorima dobar dio svijeta, ali i naše područje, i pripremio teren za pojavu MIPRO-a, te godinama bio jedan od najatraktivnijih predavača na skupovima MIPRO. Akademik Rajko Tomović, svjetsko ime u robotici i teoriji osjetljivosti, prešao je dugi put od oponenta MIPRO-a do njegovoga zagovornika te je bio vrlo konstruktivan predsjednik njegovog Znanstvenog savjeta cijelo vrijeme njegovog postojanja. Dalibor Vrsalović, visokopozicioniran u INTELovoj tehnološkoj hijerarhiji, upućen u sve tajne razvoja čipova, godinama je kroz plenarne teme donosio najnovije informacije iz svijeta čipova. Marko Pavković, u periodu dok je MIPRO bio dio Društva strojarskih i elektrotehničkih inženjera i tehničara u Rijeci, kao predsjednik njegovog Organizacijskog odbora, što je ekvivalent današnjem predsjedniku udruge, dao je veliki doprinos profiliranju MIPRO-a kao skupa koji je u funkciji razvoja gospodarstva primjenom ICT-a. Akademik Leo Budin pojavio se na MIPRO-u 1981. i ostao mu vjeran svih 36 godina nakon toga donoseći nova ICT znanja sudionicima MIPRO-a svih provenijencija. Njegov doprinos razvoju MIPRO-a je neprocjenjiv. Predrag Max Vranić, jedan od prvih ljudi u Končaru u vrijeme nastanka MIPRO-a, bio je veliki zagovornik čvrste veze ta dva subjekta s vrlo kvalitetnim doprinosima sadržaju skupova MIPRO.
Itd!
Netko će mi možda zamjeriti na izboru baš ovih 6 uvaženih miprovaca i bit će u pravu. Mogao bih izabrati bar još 20 takvih grupa koje bi onda trpjele isti prigovor. Stao bih iza svake od njih jer MIPRO doista okuplja veliki broj prvorazrednih ljudi. Svi oni su stvarni kapital MIPRO-a. Jedan teoretičar je rekao što onaj koji vodi tvrtku ili projekt mora imati ako želi postići uspjeh. Odgovor je da mora imati tri stvari: ljude, ljude i ljude. Netko će reći da uz ljude mora imati i opremu i novac i biti će u krivu jer će pravi ljudi stvoriti i sve ostalo, pa i opremu i novac. MIPRO ima baš to: ljude, ljude i ljude.

 

MIPRO nije samo međunarodni nekomercijalni tehnološki skup već i ICT udruga koja uz pojedince okuplja i vodeće ICT kompanije. Da li društvo u moru udruga (preko 55 tisuća) prepoznaje i podržava one koje stvarno daju veliki doprinos razvoju i napretku društva u dugom vremenskom periodu?
 

-Veliki broj udruga postoje ili samo na papiru ili se bave tko zna čime. Kada bi ih 10 % bilo kao MIPRO Hrvatska bi procvjetala. Pristup medijima je otvoren vrlo malom broju novokomponiranih udruga koje „njeguju“ tradicionalne vrijednosti. Te će udruge kad god zažele biti u medijima. Skup MIPRO u 40 godina postojanja n i k a d a nije bio tema neke ozbiljne TV emisije jer tehnologija per se nije tema. „Tradicionalne vrijednosti“ jesu. Ne bih to komentirao. Nešto bolje je s tiskanim medijima zahvaljujući malobrojnim novinarima koji imaju osjećaj za tehnologiju. Često čujem da „naše čitatelje (slušatelje, gledatelje) tehnologija ne zanima“ pa se o njoj ne piše. Tako dolazimo do inverzije: umjesto da novinari odgajaju čitatelje, pretežno neuki čitatelji „odgajaju“ novinare. No neovisno o poziciji udruga u našem društvu MIPRO već 40 godina, slijedeći narodnu mudrost uzdaj se u se… hrabro grabi naprijed. Grabit će i dalje… Kada se društvo probudi i počne shvaćati prave vrijednosti koje ga vuku naprijed a ne natrag, mi smo tu…

 

Kada se spomene pojam MIPRO automatski se misli na skupove istog naziva. Da li je MIPRO samo to?
 

-Naravno da nije. Skupovi MIPRO generirali su još dvije vrste skupova. Idemo redom. Godine 1985. pokrenuti su godišnji skupovi o robotici JUROB u suradnji s ljubljanskim Inštitutom Jožef Štefan. Njihov prvi konferencijski dio održavao se u travnju u Opatiji, a drugi izložbeni dio u listopadu u Ljubljani. Održano je šest skupova JUROB od 1985. do 1990. Ovi skupovi, kao i skupovi MIPRO, imali su visoku posjećenost, te veliku podršku gospodarstva i gospodarskih komora. Nisu imali pravu podršku „politike“ koja je bila tehnološki i nezainteresirana i nekompetentna te se plašila da će roboti ukidati radna mjesta. Pokušavao sam im objasniti da će roboti ukidati radna mjesta u većoj mjeri ako ih nemamo nego ako ih imamo. Bez obzira na ograničeno trajanje ovi skupovi dali su snažan impuls razvoju robotike u našoj zemlji i susjednoj Sloveniji.
Godine 2006. pokrenuli smo skupove „Dan Novih Tehnologija – DaNTe“ u suradnji sa Zavodom za informatičku djelatnost Grada Rijeke u prostoru Gradske vijećnice. Ovaj jednodnevni skup posvećen je novim tehnologijama i njihovim primjenama u upravljanju gradovima, u gospodarstvu, zdravstvu, obrazovanju… Naravno, u prvom redu se radi o primjenama u našoj sredini. Ovi skupovi pokazuju da uopće nismo loši u prihvatu novih tehnologija na razini pojedinaca i start-up-ova, ali na razini društva nismo organizirani za njihov prihvat. Naša politika, čast izuzecima, nije dorasla svome vremenu.
Kao što reče popularni pjevač „nije u šoldima sve…“ onda valjda nije ni u skupovima sve. Vrijedi i za MIPRO pa smo 1985. i 1986. napisali strategiju razvoja mikroelektronike koja je tada doživljavala veliki uspon što je povuklo za sobom i razvoj ICT-a koji se tada još nije tako zvao.
Ima toga još, ali ovom prilikom ostat ćemo na ovome.

 

Prvi ste autor i urednik knjige „MIPRO - jučer, danas,sutra“ (2007.), autor i urednik knjige „MIPRO - Yesterday, Today&Tomorrow“ (2008. i 2009.), te autor knjige „MIPRO - danas i sutra“ (2017.), gdje su objedinjeni povijest, razvoj i aktivnosti MIPRO-a. Kao vrsni poznavatelj kako zamišljate budućnost MIPRO skupova i udruge MIPRO?
 

-Prognoza je uvijek dobra prilika da se uz malo truda i malo sreće ispadne velika – budala. Ništa što se pojavilo kao revolucionarno novo u ICT-u zadnje dvije decenije nije bilo prognozirano. Zbog Mooreovog zakona eksponencijalnog rasta kompleksnosti čipova s vremenom svi modeli budućeg razvoja i načina primjene čipova postaju nelinearni. Ne pomaže niti to što sam Mooreov zakon uvodi u praksu u dugom vremenskom razdoblju  t e h n o l o š k i  d e t  e r m i n i z a m koji bi trebao olakšati prognoziranje. No potvrde toga nema. Još je slavni Niels Bohr rekao: Prognoziranje, posebno budućnosti, vrlo je složeno! Šteta je što Niels pri tome nije otkrio što se to još osim budućnosti može prognozirati!
Ne znam da li sam Vas uvjerio da se ne isplati baviti prognoziranjem bilo čega pa tako ni budućnosti MIPRO-a. MIPRO ne zna kakvo je s u t r a  ICT-a, pa ne može znati ni kakav je MIPRO  s u t r a. Ali zna da će slijediti globalni razvoj ICT-a i da će uvijek u fokusu imati glavne pravce razvoja ICT-a. U biti vršit će što kvalitetniji transfer najnovijih ICT znanja u praksu. To je u duhu našeg slogana Lampadem tradere. A to smo, ruku na srce, radili i do sada.
Što se tiče MIPRO-a kao udruge moramo reći da je MIPRO kao udruga nastao tek 1997. godine, u kojoj se prvi put pojavila kratica ICT, koja je informacijsku  tehnologiju (IT) stopila s komunikacijama (C) u jednu cjelinu. Jaki gospodarski i ostali subjekti okupljeni su u udruzi MIPRO kao skupni članovi: Ericsson Nikola Tesla, HEP, Končar, HT, IN2, STORM Computers, InfoDom, Hewlett-Packard, Odašiljači  i Veze, VIPNet, KingICT, Microsoft Hrvatska, IRB, FER, FOI, FESB, TF Rijeka, TV Zagreb, Veleučilište Rijeka i ostali. Problem je što se MIPRO u širem okruženju percipira kao skup a ne kao udruga pa njegov potencijal udruge ostaje potpuno neiskorišten. Kao što skupove MIPRO vodi Programski odbor udrugu MIPRO bi trebalo voditi Predsjedništvo koje to (još) ne radi. Nadam se da će se to riješiti i da će velike mogućnosti MIPRO-a kao udruge doći do izražaja.

 

Koji su vizualni simboli skupova MIPRO? Zašto je Vaš slogan na latinskom? Nije li paradoksalno da najmlađa tehnologija ima terminologiju na engleskom a slogan na latinskom? Netko bi još mogao pomisliti da je Julije Cezar bio informatičar!
 

-Jedna od naših glavnih parola „MIPROM u društvo znanja i inovacija“ opisuje misiju MIPRO-a. Uvijek se govori o društvu znanja kao karakteristici novoga doba. Da bi to znanje koristilo društvu ono mora stvarati inovacije da bi se moglo učiniti korisnim.
Naš slogan Lampadem tradere je citat iz pisma Johna Wallisa njemačkom kolegi Gottfriedu Leibnizu iz 1696. godine kojim se naglašava zadatak znanosti da nosi baklju kojom se prenosi svjetlost od pokoljenja pokoljenju da bi svijet bio bolji. 
Naravno, svjetlost ovdje znači znanje i sve ono što svijet čini boljim.
Nije paradoksalno da jedna ultramoderna tehnologija koristi slogan na latinskom iz sedamnaestog stoljeća jer su prave vrijednosti vanvremenske. ICT nije hir ili moda. On je jedan od kamena temeljaca civilizacije kojem je sada došlo vrijeme, kao što je npr. Rimsko pravo jedan od kamena temeljaca civilizacije, iako ih dijeli više od dva milenija.
Od naših vizualnih simbola tu je još profesor Baltazar koji nosi baklju znanja iz koje izlazi dim koji ispisuje naš slogan, te opatijska djevojka s galebom kao simbol domicilnog grada skupova  MIPRO.
Navedimo i logotipove  MIPRO-a i DaNTe-a i to je ono bitno.

 

Navedite nekoliko sjajnih menadžera koji puno pomažu MIPRO-u.
 

-Neću moći navesti sve. Ovoga momenta to su iz gospodarstva: Gordana Kovačević (Ericsson Nikola Tesla), Darinko Bago (Končar), Saša Kramar (HT), Perica Jukić (HEP), Vladimir Olujić (Storm Computers), Ante Mandić (IN2), Mate Botica (OiV), Plamenko Barišić (KingICT), Slavko Vidović (infoDom) itd. Pomenimo i sjajne osobe u javnoj upravi svih razina kao što su Krešo Antonović (MMPI), Zlatko Komadina (PGŽ), Vojko Obersnel (Grad Rijeka), Željko Jurić (Grad Rijeka). Tu svakako pripadaju  i dekani relevantnih fakulteta i rektori. Općenito MIPRO podržavaju mnogi jer ima visoku kvalitetu i posjećenost, tradiciju, otvorenost prema svima, otvorenost prema novim idejama, najnižu kotizaciju i apsolutno i relativno u „obližnjem svemiru“ i najčvršću moguću spregu sa životom. MIPRO je izdanak najboljih demokratskih tradicija Hrvatske primijenjenih na stvaranje modernog  visokotehnološkog društva koje Hrvatsku vodi u Europu.

 

MIPRO, koliko god bio veliki posao kroz duga 4 desetljeća, nije negativno utjecao na Vašu vrlo uspješnu karijeru sveučilišnog profesora na FER-u, ali i na nizu fakulteta u regiji. Što je najvrjednije što ste stvorili u više od 46 godina aktivnog rada na FER-u?
 

-Ono što ostaje iza nas to su knjige i djeca (unuci,praunuci…). Na sreću imam i jedno i drugo u većem broju. Bez suautora napisao sam tri sveučilišna udžbenika i time pokrio sve što sam predavao na FER-u. Poslije kronološki gledano prvoga profesora FER-a Josipa Lončara, jedini sam samostalni autor čak tri udžbenika. Žao mi je što u poplavi sve većeg broja profesora legendarni Lončar nema više sljedbenika kroz vrlo dugi vremenski period. Moja tri sveučilišna udžbenika davala su fundamentalna znanja iz elektronike nizu generacija studenata FER-a, ali i ostalih fakulteta u okruženju. Puno puta sam se uvjerio da studenti, kada završe fakultet, pamte profesore po knjigama i anegdotama.
Posebno ističem deset velikih istraživačkih projekata iz poluvodičke  tehnologije i mikroelektronike s velikim brojem istraživača iz znanosti i industrije u periodu od 1969. do 1991. Te sam projekte osmislio i vodio. Cilj  je bio stvaranje vrhunskog znanja iz poluvodičke tehnologije koja je fundus mikroelektronike te transfer toga znanja u industriju. Malo je u svijetu bilo onih koji nam nisu gledali u leđa.
Tu razinu transfera  znanja iz znanosti u gospodarstvo nikada više nismo dostigli jer je to gospodarstvo zbog loše politike nestalo.
Među prvima na FER-u ako ne i prvi, imao sam patente zaštićene u nizu najjačih industrijskih zemalja svijeta. Bio sam jedan od tri ili više suizumitelja. Izdvajam samo dva. Prvi je silicijski termički grijač i senzor kojega je britanski Ashokan godine 2000. uvrstio u 20 najboljih patenata primjenjivih u širokoj potrošnji. Nagrađen je i na izložbama patenata u Hrvatskoj i SAD-u. Pošto nitko nije prorok u svom selu veću nagradu dobili smo, naravno, u - Americi.
Drugi je silicijski pnp tranzistor s horizontalnim tokom struje koji u mikroelektroničkom sklopu nadomješta inherentno loš lateralni pnp tranzistor čineći cijeli sklop boljim.
Značajnim smatram i to što sam uveo područje mikroelektronike prvo u znanstveno-istraživački rad na FER-u, a potom i u nastavu. I jedno i drugo bilo je okrenuto gospodarstvu, posebno RIZ-ovoj tvornici poluvodiča, koja je bila tek druga u Europi bazirana na siliciju. Bila je živi dokaz da je vrhunska tehnologija i u Hrvatskoj moguća.
Naravno, tu je i priča o MIPRO-u, koju ovdje preskačemo. Međutim, sudjelovao sam početkom sedamdesetih u formiranju jugoslavenske sekcije američkog IEEE koji je najveća svjetska udruga elektrotehničkih i elektroničkih inženjera, uključujući tu i računarstvo. To smo radili Aleksandar Szabo i ja na poziv kolega iz dežele.
Bio sam jedini koji je glasno branio stav da sekcija bude locirana u Ljubljani jer je inicijativa od tuda potekla. Devedesetih godina sekcija se raspala po novonastalim državama pa je formirana i hrvatska sekcija. Napomenimo da je IEEE tehnički kosponzor skupova MIPRO što MIPRO-u otvara mnoga vrata, te da se radovi MIPRO-a na engleskom unose u IEEE-ovu bazu IEEE – Xplore.
Ima još toga, kao npr. skupovi MIEL i SONT, stotinjak CC i ostalih radova u najprestižnijim međunarodnim časopisima, oko trideset mentorstava magistarskih radova i doktorskih disertacija, veliki broj zbornika radova i knjiga kojima sam bio urednik i još dosta toga.

Sunday, December 17, 2017

Skala: Otvorena je mogućnost da MIPRO kao udruga bude partner na EU okvirnim programimaTuesday, April 24, 2018
Budin: MIPRO je postao opće prihvaćena tribina istraživačke i gospodarske zajednice koja je olakšala stvaranje digitalnog gospodarstva i društvaSunday, March 04, 2018
Biljanović: Četiri desetljeća skupova MIPROSunday, December 17, 2017
ARCHIVE

 

MIPRO News
  • 5/9/2019

    Croatian Minister of Science and Education, Blaženka Divjak Ph.D. at the MIPRO 2019 convention

     
     

    Blaženka Divjak, Croatian Minister of Science and Education, will hold a plenary keynote lecture on "Strategic Planning in Higher Education and Science" on Thursday, 23 May, as part of the presentation of project results of the Croatian Science Foundation “HigherDecision”. [more]

     

 
Columns
 
Patrons - random
IRB ZagrebHAKOMKončar Elektroindustrija ZagrebENT ZagrebA1 Hrvatska