Traži  English (United States) Hrvatski (Hrvatska)

MIPROm do znanja i inovacija

Download
 
MIPRO TV
 
Korisni linkovi
Journal of Green Engineering
 
VIJESTIPRESSARHIVA
Svečano otvorena ICT konferencija MIPRO: 40 godina posvećenih spajanju znanosti i gospodarstva

Konferenciju MIPRO, najveći regionalni skup ICT sektora, svečano je otvorio u Opatiji ministar Oleg Butković uime Vlade RH kao visokog pokrovitelja manifestacije. Konferencija je okupila više od tisuću sudionika iz Hrvatske, Europe i svijeta, a zaprimljeno je više od 350 radova od autora iz 40 zemalja. Uz svečano otvorenje, održan je i plenarni skup na temu prilagodbe Hrvatske digitalnoj transformaciji koji je okupio predstavnike akademske zajednice, javnog i privatnog sektora te institucija u ovoj djelatnosti. Usprkos različitim polaznim pogledima i ocjenama trenutačnom stanju infrastrukture u Hrvatskoj, sudionici konferencije složili su se da valja uložiti dodatne napore kako bi se moglo ostvariti kvalitetno i otvoreno digitalno društvo dostupno svima te da to treba postaviti kao strateški interes na državnoj razini. U sklopu programa podijeljene su i nagrade zaslužnim članovima i podupirateljima MIPRO-a, među kojima je najznačajnija ona dodijeljena prof. Petru Biljanoviću koji je u organizaciju skupa uključen praktički od najranijih dana.

 

 

Jubilarno 40. izdanje konferencije MIPRO, najvećeg regionalnog skupa posvećenog informacijskim i komunikacijskim tehnologijama svečano je otvoreno u srijedu u Opatiji, uz prisutnost predstavnika akademske zajednice, gospodarstva i javnog sektora. MIPRO se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, uz pokroviteljstvo Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i Grada Opatije, a generalni sponzor je HEP dok su zlatni sponzori HT, Ericsson Nikola Tesla i Končar.

Ministar mora, prometa i infrastukture Oleg Butković svečano je otvorio skup uime Vlade Republike Hrvatske.

- MIPRO je u ova četiri desetljeća postao pravi hrvatski ICT brend i po broju sudionika i visokokvalitetnih stručnih i znanstvenih radova radova najveći znanstveni skup u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Radi se o dinamičnom mjestu susreta i razmjene ideja, koje je prepoznato kao predvodnik u razvoju ICT-a u Hrvatskoj i regiji. Njegova posebna vrijednost je u tome što pridonosi sinergiji znanosti i gospodarstva, s osobitim naglaskom na primjenu u praksi, kazao je ministar Butković.

Predsjednik udruge MIPRO Miroslav Poljak u uvodnom je obraćanju istaknuo kako su danas sveprisutni pojmovi poput poslovanja u oblaku, interneta stvari, 5G mreža ili obrade velikih podataka koji se mogu svesti pod zajednički nazivnik digitalne transformacije.

- Ako prihvatimo tezu da je digitalna transformacija nadogradnja postojećih infrastruktura, onda informacijsko-komunikacijske tehnologije prodiru u sve pore društva i postaju dio naše svakodnevice. Nikad dosad područje koje pokriva MIPRO nije bilo više svjetovno. Svjedoci smo da se svijet mijenja brže nego ikada i nije dovoljno biti samo promatrač i pasivni korisnik novih tehnologija, a MIPRO je spreman dati svoj doprinos u razumijevanju ovog sveobuhvatnog područja i ovim putem šaljem ponudu svim zainteresiranim stranama da zajednički trasiramo put u digitalno društvo, kazao je Poljak.

Petar Biljanović, predsjednik međunarodnog programskog odbora predstavio je program događanja, istaknuvši važnost konferencije za gospodarstvo i cjelokupno društvo.

- MIPRO je 40 godina star, bogat je sadržajima, to je skup koji je tehnološko-društveno-stručno-znanstveni, baza mu je industrija, a njegova snaga je sprega s realnim društvom, kazao je Biljanović.

 



Zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić kazala je kako Županija ulaže značajne napore u izgradnju informacijsko-komunikacijske infrastrukture, te kako je podrška skupu – neupitna.

- Ovaj najveći nekomercijalni ICT skup koji će okupiti predstavnike iz 40 zemalja PGŽ podržava od samih početaka. Uzimajući u obzir utjecaj razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija na društvenu i gospodarsku aktivnost, jasno je da on kotira kao jedan od prioriteta budućeg razvoja na svim razinama, od državne preko regionalne do lokalne sredine, kazala je Medarić, dodavši kako PGŽ kroz projekt e-Županija razvija širokopojasnu infrastrukturu visokih brzina u području gdje to nije komercijalno isplativo.

Otvorenje skupa proteklo je i u znaku nagrada, a među nagrađenima našao se i sam MIPRO kojem je odlukom Gradskog vijeća Grada Opatije dodijeljena godišnja nagrada u domeni gospodarstva. Robert Repnik sa sveučilišta u Mariboru dobio je nagradu Friend of MIPRO, a Vedran Mornar, Vladimir Mrvoš i Jadranko Novak nagrađeni jubilarnim nagradama za sudjelovanje u radu i razvoju MIPRO-a. Kao istaknuti pojedinci nagrađeni su Marina Čičin Šain, Krešo Antonović, Slobodan Ribarić, Sergio Uran i Karolj Skala za doprinos razvoju programa skupa, Leo Budin, Uroš Janez Stanič, Aleksandar Szabo, Gordana Kovačević, Vladimir Olujić, Željko Jurić i Tihana Galinac Grbac za doprinos ostvarenju misije MIPRO-a, dok je nagradu nazvanu "neprocjenjivo" za nemjerljivi doprinos razvoju skupa dobio prof. Petar Biljanović kojeg je predsjednik udruge Miroslav Poljak nazvao "sinonimom za MIPRO".

- Bio sam protiv toga da mi se dodijeli neka nagrada, jer sve što sam radio radio sam iz svojih uvjerenja i ljubavi prema ovom događanju. Shvaćam ovo kao nagradu za doprinos razvoju gospodarstva jer upravo ta veza našeg skupa i gospodarstva bila je ono što sam smatrao najvažnijim, kazao je Biljanović.

Nagrađeni su i podupiratelji skupa, među kojima su Turistička zajednica Grada Opatije, ali i skupni članovi koji su doprinjeli razvoju ICT sektora i rada manifestacije: Ericsson Nikola Tesla, HT i HEP.

- Stručnjaci HEP-a uključeni su u rad MIPRO-a kroz seminare koji se održavaju, doprinosili su razvoju informacijskih tehnologija, a današnji elektro-energetski sustavi ne mogu se zamisliti bez sustava za automatsko praćenje i upravljanje. Zato je HEP-u važno da ima specijaliste u ICT sektoru, a smatram da je MIPRO kao organizacija važna za praćenje trendova u svijetu kako bi se i naši stručnjaci mogli educirati o tehnologiji koja nam je od izuzetne važnosti, kazao je predsjednik uprave HEP-a Perica Jukić.

Istu nagradu zavrijedio je i Končar kao skupni član, ali i Darinko Bago, predsjednik uprave ove kompanije, kao zaslužni pojedinačni član.

- Sam početak MIPRO-a bio je obilježen izrazitim entuzijazmom. Danas razgovaramo o mikrobitnim procesorima sa 128 mikrobita, a prvi procesor koji je izradio Končar imao je 1 bit, a njegova primjena u industriji bila je jedinstvena u svijetu. Ljudi koji su zaslužni za to danas su uglavnom u mirovini, ali ljubav prema ovoj djelatnosti i ovom gradu zadržala je Končar uz MIPRO sve ove godine, kazao je Darinko Bago primajući nagradu.

Čestitkama na "jubilarnom rođendanu" skupa MIPRO pridružio se i akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

- Čestitam organizatorima skupa koji traje 40 godina, to je velika tradicija i uspjeh, jer organizirati skup na ovom renomeu nije lako. Kada je prije 150 godina osnovana akademija, tada je ideja bila da su znanje i obrazovanje ono što čini položaj jednog naroda u svijetu, a danas vrijede ista pravila. ICT je utjecao na ljudski razvoj više nego ijedno područje, zato je važno da se Hrvatska u toj djelatnosti stavi u globaliziranom svijetu u onaj kontekst koji zaslužuje, a ovaj skup tu ima značajnu ulogu, kazao je Kusić.

MIPRO je znanstveni i stručni skup, a zbornik konferencije objavio je ove godine više od 350 radova autora iz 40 zemalja, od kojih su nagrađena najbolja tri rada na savjetovanjima. Nagrade su osvojili autorski timovi Schlipf-Frieiro-Fischer-Serrra-Schulze-Chiussi sa sveučilišta u Stuttgartu i Vigu, Brenner-Adamovic s bečkog Instituta za senzorne i aktuatorne sustave te Carpio-Bziuk-Jukan sa Tehničkog sveučilišta Braunschweig. Nagradu MIPRO junior za studentske radove zaslužili su D. Gečević i T. Bjažić.

Plenarna rasprava na temu Digitalna autocesta za digitalno društvo – razvijenost digitalnog društva i gospodarstva u Hrvatskoj predstavila je aktualno stanje digitalne transformacije hrvatskog društva, ali i mjere koje taj proces mogu ubrzati.

- Ovo je trenutak u kojem se ponovo vide razlike između bogatih i siromašnih. Europsko gospodarstvo ovisi o malim i mikro poduzećima. Ako te male tvrtke isključimo iz mogućnosti sudjelovanja u rastu i razvoju digitalnih tehnologija, ako to prepustimo velikima kao što su Amazon ili Google, onda stvaramo društvo koje kasni za napretkom tehnologije, kazao je dr. Tobias Höllwarth, predsjednik EuroCloud Europe u uvodnoj riječi, upozorivši na društvene opasnosti koje donosi tehnološki razvoj.

Kao moderator, profesor Vedran Mornar s FER-a istaknuo je da se Hrvatska nalazi u nezavidnom položaju po pitanju razvoja informacijske infrastrukture, ali i uključenosti građana u digitalnu tehnologiju, a posebno poraznim ocijenio je podatak da je prema cijeni usluga Hrvatska na prvom mjestu.

- Naravno da imamo prostora za rast u digitalnoj industriji, ali mislim da parcijalno gledamo na digitalnu transformaciju, taj proces mora biti cjelovito sagledan s političkog, regulatornog, tehnološkog nivoa. Recimo, nisam siguran da naša vodeća gospodarska grana, turizam, ima neku digitalnu strategiju i razmišlja o tome kako korištenjem ICT usluga produžiti sezonu i povećati prihode, kazao je Milan Živković, odgovoran za tehnologiju razvoja u Ericsson Nikola Tesla.

 



Branimir Delić, direktor ICT sektora HEP-a kazao je kako razvoj ovog sektora ograničavaju regulatorni propisi i sve veći zahtjevi, a stručnjaci iz ICT područja pokazuju slabe kompetencije u drugim gospodarskim djelatnostima, dok druge djelatnosti poput pravnih službi, marketinga ili prodaje pokazuju sve veće komeptencije u ICT području.

– Za digitalizaciju postoje dva ključna preduvjeta. Jedan je tehnološki, dakle brzi pristup internetu i korištenje elektroničkih servisa, a drugi su obrazovani i ljudi. Ne mogu se složiti da su telekomi u Hrvatskoj usko grlo za digitalnu transformaciju, jer oni predstavljaju generator rasta i razvoja u ovom sektoru. HT je lani investirao 1,6 milijardi kuna, od čega većinu u infrastrukturu. Cijena koju ljudi u Hrvatskoj plaćaju za pristup internetu jest u nesrazmjeru s onime koliko zarađuju, ali ovdje je problem u tome koliko ljudi zarađuju, a ne u cijeni interneta u usporedbi s drugim državama, kazao je Saša Kramar, član uprave HT-a, požalivši se na ograničavajuće faktore za investiranje – od poreza i parafiskalnih nameta do troškova zemljišta u koji se polaže infrastruktura.

Boris Žitnik, ICT stručnjak i konzultant rekao je da je velika greška napravljena kad je infrastruktura dana u ruke jednom operateru te da izostanak konkurencije i prave uloge države u građenju infrastrutkure osnovni problem.

- Vipnet je do sada gradio svoju optičko-kabelsku mrežu, a  sada smo napravili zaokret i okrećemo se čistoj optičkoj mreži. Mislim da se stvorila kritična skupina mnogih dionika u društvu koji su fokusirani na "Hrvatskoj 2025". Mi moramo biti otvoreni prema budućnosti, ali trenutačni ciljevi za 2020. godinu nisu dovoljni za istinsku digitalnu transformaciju, kazala je Martina Dragičević iz Vipneta istaknuvši kako je za digitalnu transformaciju potrebna brzina od minimalno 100 Mb po sekundi.

Mate Botica, član uprave Odašiljača i veza kazao je kako je posljednjih godina napravljen značajan napredak u kvaliteti i dostupnosti digitalne infrastrukture, a najavio je da Hrvatsku očekuje brz rast u ovom sektoru.

Mario Weber, ravnatelj HAKOM-a, složio se kako su visoke cijene pristupa digitalnim uslugama u Hrvatskoj problem standarda, a ne pokušaj ekstraprofita operatora i dodao kako je nužna sinergija svih institucija u Republici Hrvatskoj kako bi se napravio korak naprijed u digitalnoj transformaciji.

- Malo sam iznenađen tom dozom optimizma kad čujem da smo nešto malo napravili 2016. i 2017. godine. Ostali ne stoje na mjestu, oni napreduju velikim koracima, a mi ćemo zaostajati ako se ne budemo razvijali brže od prosjeka. Što se tiče kupovne moći, nisam siguran da je kupovna moć građana Bugarske ili Rumunjske veća od građana Hrvatske, iako Rumunji i Bugari imaju relativno značajno niže cijene pristupa interentu, zaključio je Mornar.


[natrag na vijesti]
24. svibanj 2017
Kolumne
 
Novosti
  • 18.10.2017

    Odabir tema za DaNTe 2017  

     
     

    Iz mnoštva pristiglih ponuda, na radnom sastanku organizatora dvanaestog po redu skupa Dan Novih Tehnologija – DaNTe 2017 birale su se konačne teme koje će biti predstavljene u srijedu 8. studenog ove godine u Gradskoj vijećnici u Rijeci, na adresi Korzo 16. [više]

     

  • 3.10.2017

    Sastanak organizatora skupa DaNTe 2017  

     
     

    Na radnom sastanku povodom organiziranja dvanaestog po redu skupa Dan Novih Tehnologija – DaNTe 2017, koji će se održati u srijedu 8. studenog ove godine u Gradskoj vijećnici u Rijeci, na adresi Korzo 16, dogovarale su se teme. [više]

     

  • 30.8.2017

    Nagrada Grada Opatije dodijeljena MIPRO-u  

     
     

    Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Opatije, 21. srpnja, a povodom obilježavanja Dana grada koji se u Opatiji slavi 25. srpnja na Dan sv. Jakova, nagrada Grada Opatije za područje gospodarstva dodijeljena je ICT udruzi MIPRO. Nagradu je u ime MIPRO-a preuzeo predsjednik Programskog odbora, prof.dr.sc. Petar Biljanović. [više]

     

  • 24.7.2017

    Sastanak Programskog odbora MIPRO-a  

     
     

    Sastanak Programskog odbora MIPRO-a koji je održan u utorak 11.srpnja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu vodio je predsjednik Programskog odbora, prof.dr.sc. Petar Biljanović. [više]

     

  • 14.7.2017
     

    Sastanak prvih voditelja skupa MIPRO 2017  

     
     

    U četvrtak, 6. srpnja, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, održan je sastanak prvih voditelja savjetovanja i seminara jubilarnog 40. skupa MIPRO 2017 koji je vodio prof.dr.sc. Petar Biljanović, predsjednik Programskog odbora MIPRO-a.[više]

     

  • 26.5.2017
     

    Završen jubilarni 40. MIPRO  

     
     

    Tradicionalnom „Večerom veterana“ završen je  u petak  26. svibnja u večernjim satima jubilarni 40. MIPRO. [više]

     

 
Suorganizatori
ENT ZagrebVIPnet ZagrebRiver_PublishersEkonomski fakultet RijekaKermas energija