U četvrtak 7. studenog, u Akvariju Studentskog centra Sveučilišta u Rijeci održan je 13. skup  Dan Novih Tehnologija – DaNTe 2019 u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i Hrvatske udruge MIPRO. S ciljem stimuliranja razvoja i primjene novih tehnologija koje nose gospodarski i ukupni društveni razvoj, poziv za sudjelovanjem je upućen gospodarstvu i gospodarskim asocijacijama, upravnim i javnim sustavima, znanosti i obrazovanju, te široj javnosti.

Prisutnima se u ime Sveučilišta u Rijeci obratila prof.dr.sc. Senka Maćešić, prorektorica za informatiku i organizaciju Sveučilišta u Rijeci, u ime MIPRO-a skup je pozdravio prof.dr.sc. Karolj Skala, predsjednik Međunarodnog programskog odbora MIPRO, te predsjednik HGK Županijske komore Rijeka prof.emerit.dr.sc. Vidoje Vujić koji je temom Digitalizacija gospodarskog i javnog sektora započeo radni dio skupa.

Prof.dr.sc. Mladen Mauher s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu govorio je megatrendovima i tehnološkim obzorima 2030-2050, te o predvidivom eksponencijalnom rastu društvenih izazova u obzorima 2030/2050. godine, uz interakcije razvoja tehnologije i društva, koji će rezultirati (r)evolutivnim promjenama.

Digitalizaciju Sveučilišta u Rijeci u rasponu od korištenja nacionalnih rješenja (HR-ZOO, ISVU, CroRIS) do razvoja vlastitih sveučilišnih sustava (ISVURI, IS za znanstvene potpore, intranet portal, portfelj djelatnika) predstavila je prof.dr.sc. Senka Maćešić.

Prof.dr.sc. Miroslav Slamić s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu govorio je o primjeni algoritama strojnog učenja u obradi medicinskih zapisa liječnika na hrvatskom jeziku. Obrada prirodnog jezika nestrukturiranih podataka u medicinskim zapisima liječnika u elektroničkim kartonima pacijenata rezultiraju značajnim informacijama koje pomažu u poboljšanju zdravstvene skrbi, s time da je potrebno napraviti određene korake i metode kako bi se algoritmi strojnog učenja mogli primijeniti i na velike količine elektroničkih zapisa u bazama podataka naših bolnica, sve to u svrhu automatizacije obrade nestrukturiranih zapisa i dobivanje kvalitetnih informacija o tijeku i rezultatima liječenja pacijenata po utvrđenim dijagnozama.

Digitalizaciju društva i gospodarstva kroz disruptivne/reinvencijske procese koji ubrzavaju nove industrijske, poslovne i društvene (r)evolucije - industrije 4.0, maloprodaje 4.0, logistike 4.0, pametnog doma, pametne mreže, pametne mobilnosti, upravljanja znanjem, medija itd., do industrije 5.0 i društva 5.0 pojasnio je dr.sc. Davor Salamon s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.


Prof.dr.sc. Karolj Skala s Instituta Ruđer Bošković govorio je o kognitivnim računalno-komunikacijskim mrežama novih generacija, kada umjetna inteligencija osim analognog grida unapređuje inteligentan globalni informacijski sustav i u začetku se javlja vizija prema globalnom servisnom sustavu (Smart Service System-SSS ili Duga). Pojam „Duga“ je nastao na temelju metafore Cloud-Fog-Dew servisne hijerarhije koja preko federacije Cloud servisa prerasta u Dugu i stvara sveobuhvatni globalni servisni sustav.

Primjenu AI tehnologija za povećanje produktivnosti korisničkoj podršci predstavio je Adriano Baćac iz tvrtke BonsAI iz Zagreba. Iako strojno učenje i chatboti mogu proširiti korisničku uslugu pomažući klijentima u rješavanju uobičajenih problema, koristeći back-end usluge poput CRM-a i ERP-a za pružanje relevantnih podataka i prenošenje korisnika agentu u slučaju da je rješenje složenije, ovakva digitalna radna snaga omogućava ljudima fokusiranost na kreativnije zadatke, dok repetitivnije mogu prepustiti softveru.

Prof. fizike Adlan Čehobašić iz privatne specijalne bolnice Radiochirurgia iz Zagreba pojasnio je prisutnima primjenu medicinske robotike i kolaborativnih sustava u radiokirurgiji na primjeru liječenja karcinoma gušterače pomoću najmodernijeg sustava za praćenje gibanja tumora gušterače.

O sigurnosti na Internetu nekad i sad, te prikazu kako umjetna inteligencija poboljšava korisničko iskustvo u poslovnim procesima govorile su Mirta Dželalija i Željka Jurić iz tvrtke Asseco SEE.

Nakon navedenih izlaganja, raspravu na temu tehnoloških izazova moderirali su prof.dr.sc. Senka Maćešić i prof.dr.sc. Mladen Mauher.