Sluganović: Nužno je vratiti i pojačati važnost strukovnog, a naročito tehničkog obrazovanja
 Ivanka Sluganović, ravnateljica I. tehničke škole Tesla u Zagrebu od 1. rujna, ujedno već 10-ak godina voditeljica savjetovanja CE – Računala u obrazovanju na skupovima MIPRO, te članica Programskog odbora MIPRO, od 1998. godine do danas radi u I. tehničkoj školi Tesla, gdje je ujedno i voditeljica nastave i ispitna koordinatorica za državnu maturu. Autor je više stručnih radova i priručnika te koautor udžbenika za visoke škole, te je odgovorila na nekoliko aktualnih pitanja vezanih uz nove tehnologije i obrazovanje.
Zbog čega ste odlučili posvetiti se obrazovanju?
Za mene je obrazovanje najljepši, ali i najodgovorniji posao. I sama potječem iz prosvjetne obitelji pa mi je to, kako se kaže, i u krvi - to je moj način života i odgoja. Ljepota i vrijednost procesa poučavanja je u tome što prenosimo svoja znanje i iskustva na druge te ona nastavljaju živjeti i koristiti se. Zbog toga iskreno smatram da pri prenošenju i primanju znanja obje strane bivaju jednako nagrađene. Zadovoljstvo kada shvatimo da smo mladoj osobi uspjeli proširiti vidike, prenijeti znanje i dati novi pogled na svijet uistinu je neprocjenjivo. Istovremeno, i odgovornost je iznimno velika jer u tom periodu razvoja mlade osobe svaka naša pogreška može ostaviti značajne posljedice.
Kakva treba biti uloga tehnologije u obrazovanju? Može li računalo zamijeniti profesora?
Kvalitetno i moderno obrazovanje podrazumijeva smislenu upotrebu svih dostupnih tehnologija, ali sama tehnologija ne može zamijeniti profesora, živu riječ, kontakt i diskusiju. Naprotiv, uz pomoć tehnike profesorima se otvaraju dodatne mogućnosti, a poučavanje tako dobiva jednu još kvalitetniju dimenziju. S druge strane, važno je da korištenje tehnologije u obrazovanju ne bude samo sebi svrhom te da uspijemo razlučiti i ne mijenjati one segmente obrazovnog procesa koji s razlogom uspješno opstaju već godinama.
Što smatrate najvećim izazovom u današnjem srednjoškolskom obrazovanju? Što bi trebalo mijenjati?
Izazovi su u obrazovanju uvijek brojni te je teško istaknuti samo jedan. Važno je imati na umu da se svaki izazov i promjena u obrazovanju odnose kako na učenike, tako i na profesore. Ipak, kao vjerojatno najveći izazov istaknula bih trajno ostajanje u toku s razvojem tehnologije i brzo mijenjajućim potrebama tržišta. Kako bismo to uspjeli, i profesorima i učenicima treba pružiti priliku za napredak, paziti da prenošena znanja budu upotrebljiva, te poticati izvrsnost i prilagodljivost. Kod učenika postaje ključno poticati i njegovati spremnost na promjene, svjest o važnosti cjeloživotnog obrazovanja i razvoja te isticati kulturu rada i inovativnosti. Sve važne promjene trebale bi biti u pristupu, a ne samo organizacijske te im treba pristupiti s pitanjem „što je cilj i kako ga postići?“, a ne „što mijenjati?“. Osjetiti promjene, prihvatiti ih i pozitivno živjeti u datom trenutku izazov je svakog vremena.
Obrazovanje: Hrvatska i svijet?
Rezultati naših vrhunskih učenika pokazuju da prema sposobnostima ljudi niti malo ne zaostajemo za svijetom, naprotiv u samom smo vrhu. Ono što je također vidljivo jest da je potrebno nastaviti mnogo raditi i poboljšavati metode i način obrazovanja onih naših učenika čiji su rezultati trenutno vjerojatno ispod njihovih mogućnosti.
U Hrvatskoj je potrebno podići odnosno vratiti dignitet struke jer je uspješno i snažno obrazovanje najvažnija odrednica dugoročnog razvoja svake države. Dodatno, nužno je vratiti i pojačati važnost strukovnog, a naročito tehničkog obrazovanja, jer je upravo tehnološki razvoj onaj čimbenik koji je u posljednjih dvjestotinjak godina najznačajnije oblikovao razvoj društva u kojem živimo. Ukoliko želimo i sami imati aktivan utjecaj na daljnji razvoj društva, nužno je intenzivno razvijati tehnička zanimanja i poticati interes učenika u granama obrazovanja koje većina svijeta prepoznaje pod kraticom STEM (eng. „Science, Technology, Engineering and Mathematics“ - znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Ovaj se cilj u posljednjih nekoliko godina proteže kroz obrazovne sustave kako najrazvijenijih država Europe i svijeta, tako i država u razvoju poput Indije, Kine i Brazila jer je prepoznato da su to područja koja najbrže stvaraju novu vrijednost, pokreću gospodarstvo i generiraju rast. U skladu s time, iznimno je važan svaki napor koji potiče razvoj STEM područja u Hrvatskoj zbog čega ovo pitanje ne mogu završiti bez isticanja konferencije MIPRO koja već više od trideset godina vizionarski povezuje Hrvatsko obrazovanje i gospodarstvo sa svjetskim trendovima upravo u ovim područjima.
Što nam donosi nova tehnologija: bolji život ili otuđenje?
Nove tehnologije, slično kao i novac, ljudima omogućuju da još izraženije budu upravo ono što jesu. Društvenim pojedincima pružaju se brojne prilike da budu još povezaniji sa svojom okolinom, dok je onima koji su po prirodi individualci omogućeno da se samostalno iskažu. Smatram da više mogućnosti ljudima općenito donosi kvalitetniji život te da je razvoj tehnologije neizbježan, ali je odgovornost svakog pojedinca da svjesno balansira između izrazitih krajnosti koje mogu biti negativne.
Očekivano je da nakon svakog naglog razvoja tehnologije nužno postoji i određeno razdoblje u kojem se društvo prilagođava, jasnije spoznajući negativne strane i usmjeravajući se na pozitivne strane promjena. Dobar primjer ovog procesa je prilagodba na pojavu mobilnih uređaja na koje smo se nakon određenog broja godina uspješno privikli. S njima kvalitetnije živimo, ali smo u međuvremenu naučili da ih je, unatoč njihovoj važnosti, za kvalitetan odmor ponekad potrebno i privremeno isključiti.
Treba li djeci ograničiti vrijeme korištenja ICT uređaja?
Danas su ICT uređaji svuda oko nas, a njihovo korištenje pruža nam brojne prednosti. Iako je svaka neumjerenost negativna, smatram da zabrane i ograničavanja najčešće stvaraju suprotne efekte zbog čega je važnije razgovarati s djetetom o razlozima koji su nas naveli na ideju ograničavanja. Time se potiče važnost razgovora i kritičkog razmišljanja te se u isto vrijeme djetetu pruža povjerenje i odgovornost da samo osjeti što je za njega najbolje.
Odrasli nemaju potpun pregled potreba mladih u određenom vremenu i nikako nije korisno izdvajati ni djecu ni odrasle iz tehnološkog trenutka u kom živimo, naročito jer krutost u takvim slučajevima samo dovodi do dodatnog nerazumijevanja s obje strane.
Vaš pogled na MIPRO jučer, danas i sutra. Trebaju li u vremenu interneta, društvenih mreža i manjka vremena konferencije?
Susret, živa riječ, diskusija i usmena razmjena ideja su najvažniji dio svake konferencije – to je upravo njihova bit i smisao. Čitanje rada u časopisu ili pregledavanje snimke predavanja svakako je vrijedno, ali moći čuti intonaciju, osjetiti prenošenje emocije autora, sudjelovati u diskusiji i uživo izmijeniti iskustva s kolegama koji rade u srodnim područjima ipak je neprocjenjivo i nedostižno i uz najmodernije tehnologije.
Kao konferencija koja već više od trideset godina okuplja stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, donosi nove ideje i potiče inovativnu suradnju, MIPRO svakako ima prošlost na koju smo ponosni, ali i dokazanu sposobnost prilagodbe trenutnim potrebama uz istovremeno očuvanje kvalitete i tradicije. S optimizmom gledam u svjetlu budućnost svima nam drage konferencije.
(S)misao za kraj?
Treba biti širok i otvoren prema promjenama te se truditi živjeti pozitivno i raditi za napredak cjelokupne okoline.
10. rujan 2014 |