Organizatori:
MIPRO i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske
Kontakt osoba i moderator:
Miljenka Kuhar, miljenka.kuhar@mzos.hr (MZOS)
Sažetak:
Plan razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj je jedan od strateških dokumenata Republike Hrvatske koji predstavlja temelj za buduće ulaganje u nacionalne i međunarodne (infrastrukturne) projekte, imajući u vidu dostupna financijska sredstva. Svrha ovog dokumenta je identificirati istraživački potencijal Republike Hrvatske s ciljem usmjeravanja daljnjeg razvoja istraživačkih infrastruktura te osiguranja sinergije ulaganja iz europskih, regionalnih i nacionalnih fondova. Njegova svrha nije pružiti sveobuhvatan popis znanstvenoistraživačke infrastrukture. Plan se temelji na načelima strateške uklopljenosti, znanstvenom potencijalu, načinima uporabe, veličini i dostupnosti korisničke baze, relevantnosti za Republiku Hrvatsku te održivosti, na temelju čega su identificirana osnovna područja znanosti u koja će RH, sukladno naznačenom financijskom okviru, ulagati u narednom razdoblju.
Opatija - 170 godina turizma:
Opatija, često nazivana i biser Jadrana, jedna je od najpoznatijih destinacija u Hrvatskoj s turističkom tradicijom koja ove godine slavi 170 godina. Smještena uz rub Mediterana, na obali Kvarnerskog zaljeva i padinama planine Učke koje se blago spuštaju prema moru, Opatija svojim klimatskim karakteristikama, prekrasnom arhitekturom, kvalitetnim hotelima, prekrasnim njegovanim parkovima i šetnicama pruža mogućnosti za ugodan boravak tijekom cijele godine.
Prvi je čari Opatije otkrio riječki patricij Iginio Scarpa, sagradivši ovdje 1844. godine svoj ljetnikovac koji je nazvao Villa Angiolina po svojoj preminuloj supruzi, čime je otvoren put razvoju turizma. To je bio tek početak.
Hotel je otvoren 27. ožujka 1884. godine. Nazvan je Hotel Quarnero, a gosti su na raspolaganju imali 60 soba. U to vrijeme nastaju i brojne luksuzne vile, ljetnikovci, hoteli, pansioni, sanatoriji, paviljoni, kupališta, šetališta i parkovi. U Opatiju dolaze najpoznatiji liječnici Monarhije i otvaraju sanatorije, grade se šetališta i kupališta. Opatija je tako uz Nicu, Karlove Vare, Cannes i Biarritz postala jedno od najznačajnijih europskih mondenih lječilišta devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća.
Ovdje su boravili kraljevi i carevi, književnici, filozofi, pisci, pjesnici i glazbenici. Spomenimo cara Franju Josipa, cara Vilima II, rumunjsku kraljicu Elizabetu, poznatu kao pjesnikinju koja je svoje pjesme objavljivala pod pseudonimom Carmen Sylva, zatim caricu Sissi, pisce A. P. Čehova i Jamesa Joycea, plesačicu Isadoru Duncan, skladatelje Gustava Mahlera i Giacoma Puccinija. Vidjeti i biti viđen - za to je trebalo doći u Opatiju.
Nakon II. svjetskog rata, turizam u Opatiji orijentira se na ljetnu sezonu i na razvoj kongresne ponude. Kroz svo to vrijeme, Opatija je svoju važnost destinacije koja pruža nešto posebno zadržala do danas.
Osvojit će vas mnogočime - prvorazrednim kongresnim sadržajima, odličnim smještajem, wellness centrima za odmor i opuštanje, te ljubaznim i uslužnim osobljem koje će izaći ususret svim vašim željama. Ne zaboravimo ni gastronomiju kroz koju ćete upoznati naše autohtone namirnice, jela i prvoklasna vina.
Upoznajte Opatiju, i neka Opatija upozna vas!
Detaljnije informacije se mogu potražiti na www.opatija.hr i www.opatija-tourism.hr.