MIPRO i Hrvatski Telekom d.d.

Justina Bajt, justina.bajt@t.ht.hr (Hrvatski Telekom d.d.)

Bojan Mušćet

Jasminka Trzun (Hrvatska gospodarska komora), Sarita Bukovčan (Udruga operatora pokretnih komunikacija), Justina Bajt (Hrvatski Telekom d.d.), Nikolaj Šarlah (Ministarstvo okoliša i prostora Republike Slovenije), Franjo Ambroš (Geodetski ured Geoprem), Bruno Pacadi (Gradski ured za katastar i geodetske poslove)

Strateška opredjeljenja RH o razvoju elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) i mogućnosti njihovog ostvarivanja u postojećem pravnom okviru. Ključne zapreke za daljnji razvoj i gradnju EKI te zapreke za korištenje sredstava iz fondova EU-a. Prijedlog novog modela uređenja prostornog planiranja, gradnje, korištenja i registriranja EKI i njegov utjecaj na mogućnost bržeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a. Uspostava katastra vodova kao jedinstvene elektroničke baze podataka o infrastrukturi (primjer slovenskog modela katastra infrastrukture).

mr.sc. Franjo Ambroš, dipl.ing.geod.,  Dalibor Mesarić, Mario Štimac, dipl.ing.geod.
INFORMACIJSKE PRETPOSTAVKE ZA IZGRADNJU INFRASTRUKTURE ZA ŠIROKOPOJASNI PRISTUP

U radu se analizira uvođenje lokalne samouprava kao mogućeg aktivnog subjekta pri planiranju i izgradnji širokopojasne infrastrukture za koju su predviđeni fondovi EU iz područja infrastrukture te koje se sve pretpostavke moraju ostvariti za racionalno ulaganje. Navodi se da je potrebno analizirati potrebe korisnika, opisati postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu kroz katastar vodova te njen potencijal za realizaciju širokopojasnog pristupa. Osim toga, prostorne planove treba adekvatno pripremiti za rezervaciju infrastrukturnih koridora, a postupkom imovinskopravnog uređenja osigurati vlasničke pretpostavke za realizaciju te zadaće. Bez adekvatne informatičke podrške, koja će dati sveobuhvatni pregled problema, nije moguće potpuno definirati i izraditi projektni zadatak. U radu je izložen koncept ulaznih parametara potrebnih za bazu podataka temeljem koje se donose odluke o prioritetima ulaganja u širokopojasni pristup, te prikaz web pristupa podacima.

Bruno Pacadi, dipl.ing.geod., mag. Nikolaj Šarlah, univ.dipl.inž.geod., prof. dr. Vančo Gorgiev, dipl.ing.geod.
EVIDENTIRANJE JAVNE, KOMUNALNE I DRUGE INFRASTRUKTURE U HRVATSKOJ, SLOVENIJI I MAKEDONIJI

U radu je prezentiran način evidentiranja javne, komunalne i druge infrastrukture u Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Prikazana je i nužnost uspostave jedinstvenog geoinformacijskog sustava katastra vodova kojim se osigurava kvalitetna evidencija javne gospodarske infrastrukture, te na koji način je moguće financirati uspostavu tog sustava povlačenjem novčanih sredstava iz EU fondova. Izneseni prijedlozi mogu poslužiti izmjenama i usklađivanju postojećih geodetsko-katastarskih propisa s propisima koji su vezani za djelatnost upravitelja vodova, propisima iz područja gradnje i prostornog uređenja, te pomoći pri definiranju strategije i smjernica razvoja evidencije o javnoj gospodarskoj infrastrukturi u Hrvatskoj.

dr. sc. Justina Bajt, dipl.iur.
Potreba promjene pravnog uređenja i stvaranju povoljnijih uvjeta za gradnju i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture te korištenje sredstava iz fondova EU

U radu se navodi da je u RH na snazi veliki broj propisa (zakona i podzakonskih propisa) koje se mora primijeniti u fazi prostornog planiranja, gradnje (projektiranja, uređenja imovinskopravnih odnosa s vlasnicima nekretnina, ishođenja dozvola za gradnju, građenja, nadzora gradnje), korištenja i evidentiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture ali i druge linijske infrastrukture (koja može poslužiti i za postavljanje svjetlovodnih kabela). Pojedine odredbe tih propisa često puta su u koliziji. U RH ne postoji propis kojim bi sustavno i cjelovito bila uređena linijska infrastruktura koja ima svoja posebna obilježja, a koja sada nisu prepoznata u postojećim propisima, pa autorica smatra potrebnim sustavno urediti to područje, a što bi omogućilo i brže povlačenje novčanih sredstava iz EU fondova.

Opatija, često nazivana i biser Jadrana, jedna je od najpoznatijih destinacija u Hrvatskoj s turističkom tradicijom koja ove godine slavi 170 godina. Smještena uz rub Mediterana, na obali Kvarnerskog zaljeva i padinama planine Učke koje se blago spuštaju prema moru, Opatija svojim klimatskim karakteristikama, prekrasnom arhitekturom, kvalitetnim hotelima, prekrasnim njegovanim parkovima i šetnicama pruža mogućnosti za ugodan boravak tijekom cijele godine.

Prvi je čari Opatije otkrio riječki patricij Iginio Scarpa, sagradivši ovdje 1844. godine svoj ljetnikovac koji je nazvao Villa Angiolina po svojoj preminuloj supruzi, čime je otvoren put razvoju turizma. To je bio tek početak.

Hotel je otvoren 27. ožujka 1884. godine. Nazvan je Hotel Quarnero, a gosti su na raspolaganju imali 60 soba. U to vrijeme nastaju i brojne luksuzne vile, ljetnikovci, hoteli, pansioni, sanatoriji, paviljoni, kupališta, šetališta i parkovi. U Opatiju dolaze najpoznatiji liječnici Monarhije i otvaraju sanatorije, grade se šetališta i kupališta. Opatija je tako uz Nicu, Karlove Vare, Cannes i Biarritz postala jedno od najznačajnijih europskih mondenih lječilišta devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća.

Ovdje su boravili kraljevi i carevi, književnici, filozofi, pisci, pjesnici i glazbenici. Spomenimo cara Franju Josipa, cara Vilima II, rumunjsku kraljicu Elizabetu, poznatu kao pjesnikinju koja je svoje pjesme objavljivala pod pseudonimom Carmen Sylva, zatim caricu Sissi, pisce A. P. Čehova i Jamesa Joycea, plesačicu Isadoru Duncan, skladatelje Gustava Mahlera i Giacoma Puccinija. Vidjeti i biti viđen - za to je trebalo doći u Opatiju.

Nakon II. svjetskog rata, turizam u Opatiji orijentira se na ljetnu sezonu i na razvoj kongresne ponude. Kroz svo to vrijeme, Opatija je svoju važnost destinacije koja pruža nešto posebno zadržala do danas.

Osvojit će vas mnogočime - prvorazrednim kongresnim sadržajima, odličnim smještajem, wellness centrima za odmor i opuštanje, te ljubaznim i uslužnim osobljem koje će izaći ususret svim vašim željama. Ne zaboravimo ni gastronomiju kroz koju ćete upoznati naše autohtone namirnice, jela i prvoklasna vina.

Upoznajte Opatiju, i neka Opatija upozna vas!

Detaljnije informacije se mogu potražiti na www.opatija.hr i www.opatija-tourism.hr.