MIPRO i Sveučilište u Zagrebu (Fakultet elektrotehnike i računarstva i Arhitektonski fakultet)

Dina Šimunić, dina.simunic@fer.hr (Fakultet elektrotehnike i računarstva) i Marina Šimunić Buršić, marina.simunic@arhitekt.hr (Arhitektonski fakultet)

Marina Šimunić Buršić, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet 

prof. dr. sc. Zvonimir Žagar, dipl. ing. građ., emeritus Hrvatske akademije tehničkih znanosti, zzagar@h-1.hr
prof. dr. sc. Sjur Baardsen, Norwegian University of Life Sciences, Oslo, Norveška, sjur.baardsen@nmbu.no
Zlatko Kopljar, vizualni umjetnik, www.kopljar.net; zkopljar@gmail.com
Stanko Juzbašić, dipl. ing. el., samostalni umjetnik pri HZSU (Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika), juzbasic@gmail.com
prof. dr. sc. Alenka Delić, dipl. ing. arh., Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, adelic@arhitekt.hr

prof. dr. sc. Aleksandar Homadovski, dipl. ing. arh., Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, ahom@arhitekt.hr
prof. dr. sc. Vesna Mikić, dipl. ing. arh., Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, vmikic@arhitekt.hr
dr. sc. Andrej Žmegač, povj. umj., Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, azmegac@ipu.hr
prof. dr. sc. Sanja Filep, dipl.ing.arh., Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, sfilep@arhitekt.hr
Dorotea Jendrić, povj. umj., medijska djelatnica, Zagreb, djendric@yahoo.com
mr. sc. Roberto Vdović, dipl. ing. arh., Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, rvdovic@arhitekt.hr

Uvodničari:
Baardsen: Integrating Arts and Technologies
Kopljar: Rad K9: umjetničko stvaranje i suvremena tehnologija
Juzbašić: Glazba i tehnologija – interakcija, participacija, popularizacija
Žagar: Tehnika, umjetnost i visokoškolsko obrazovanje u građevinarstvu
Delić: Interakcija arhitekture i računala: od kompjutorske grafike do interaktivnih/inteligentnih objekata i bioničkih organizama

Sudionici:
Homadovski: Transfer tehnologije kontrole nestabilnih stanja u područje oblikovanja.
Mikić: Pokret - paradigma 21. stoljeća
Filep: Utjecaj tehnologije na autorstvo u arhitekturi
Jendrić: Hrvatska: interakcija umjetnosti i tehnike pred pedesetak godina i danas
Žmegač: Umjetnost susreće tehnologiju: kako tehnologija utječe na umjetnost

 

Kako interakcija umjetnosti i tehnike, potaknuta brzim razvojem ICT, može utjecati na obrazovanje i društvo budućnosti?
Kako se interakcija umjetnosti i tehnike, dviju naoko vrlo različitih, ali komplementarnih kreativnih djelatnosti, odražava na samu bit stvaralaštva?
Kako tehnika i umjetnost, ponovno združene nakon dužeg razdoblja dihotomije, mogu djelovati da se svijet promijeni na bolje?

 O tome promišljaju renomirani umjetnici i znanstvenici:

 … the aim: enabling innovative integration of arts and multi-, inter-, and transmedia technologies… Combining artistic creativity with technological expertise has a great potential to lead to new products, services and social innovations… (S. Baardsen)

 … nove ideje u graditeljstvu, jer su stari – toliko nam dragi – motivi i predlošci istrošeni: kako strukturalno i ekonomski, tako i artistički… projekti a ne subjekti / predmeti moraju definirati eru IT i post-IT edukacije, koja mora biti razlučena od prethodne pred-IT ere edukacije…  (Z. Žagar)

 …umjetnički jezici i tehnološka sredstva razvijaju se povijesno i uvijek su upućeni jedni na druge. Danas, kad je informatiziranost dosegla razinu s koje društvo može samo sebe sagledati bolje nego ikad ranije, potrebna je neovisna strategija kreativne interdisciplinarne izobrazbe na područjima umjetnosti i tehnologije i to kroz partnerstvo umjetnosti i znanosti… (S. Juzbašić)

 … znanstveni napredak interdisciplinarno povezuje tehniku i avangardne pokrete 20. stoljeća kao i ranija istraživanja o kinetici u umjetnosti od futurizma i dadaizma (Marcel Duchamp, Naum Gabo, Laslo Moholy-Nagy). Sazrijevanje ideje o kinetičkoj arhitekturi omogućuje konvergenciju znanosti i umjetnosti… (V. Mikić)

 

… transfer tehnologije kontrole nestabilnih stanja u područje oblikovanja je razmeđa između high-tech i low-tech pristupa u dizajnu koji angažira korisnike tako oblikovanih artefakata na interaktivni odnos. Dok je high-tech pristup podržan informacijskom tehnologijom, low-tech je izražen inovativnom, pasivnom logikom konstruiranja… (A. Homadovski)

 … napredna tehnologija i zahtjevi energetske učinkovitosti mijenjaju omjere intuitivnog i racionalnog u projektantskom procesu… oblik prestaje biti prvenstveno umjetnički rezultat, arhitektonska odluka, on je  posljedica parametara koji slijede iz novih tehnologija… (S. Filep)

 … poznato je da tehnologiju valja nadzirati, kako stvari ne bi krenule neželjenim tokom (pripovijest o čarobnjaku i njegovu učeniku). No je li moguće umjetnosti da nadzire tehnologiju, i je li to uopće potrebno? Što preostaje od umjetnosti ako tehnologija nije nadzirana? (A. Žmegač)

 … radom K9 želim ljude staviti u situaciju da ne sude; kad ne sude nisu u situaciji da griješe… (Z. Kopljar)

 ... Ivan Picelj je 1968. otišao u Institut Ruđer Bošković te sa znanstvenikom Vladimirom Bonačićem napravio seriju  svjetlosnih objekata, simbola Novih tendencija. Do danas nismo kapitalizirali te zvjezdane trenutke zajedništva umjetnika i znanstvenika…

 … u antici, grčka riječ τέχνη  [tehne] u značenju umijeće, umjetnost, odnosila se na sve vidove stvaralačke djelatnosti – odgovarala je latinskoj riječi ars… Dihotomija između umjetnosti i tehnike nastala je mnogo kasnije, umnoženjem znanja te posljedično specijalizacijom znanosti i tehnologije… (M. Šimunić Buršić)

 … današnja informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje do sada nedohvatnu brzinu pribavljanja cjelovitih i kvalitetnih informacija, interaktivno i interdisciplinarno obrazovanje te svjesnije i savjesnije cjeloživotno samo-obrazovanje samostalnog i odgovornog građanina… (D. Šimunić)

 
Kako to promišlja umjetnost sama: rad K9  (Z. Kopljar)
 

Opatija, često nazivana i biser Jadrana, jedna je od najpoznatijih destinacija u Hrvatskoj s turističkom tradicijom koja ove godine slavi 170 godina. Smještena uz rub Mediterana, na obali Kvarnerskog zaljeva i padinama planine Učke koje se blago spuštaju prema moru, Opatija svojim klimatskim karakteristikama, prekrasnom arhitekturom, kvalitetnim hotelima, prekrasnim njegovanim parkovima i šetnicama pruža mogućnosti za ugodan boravak tijekom cijele godine.

Prvi je čari Opatije otkrio riječki patricij Iginio Scarpa, sagradivši ovdje 1844. godine svoj ljetnikovac koji je nazvao Villa Angiolina po svojoj preminuloj supruzi, čime je otvoren put razvoju turizma. To je bio tek početak.

Hotel je otvoren 27. ožujka 1884. godine. Nazvan je Hotel Quarnero, a gosti su na raspolaganju imali 60 soba. U to vrijeme nastaju i brojne luksuzne vile, ljetnikovci, hoteli, pansioni, sanatoriji, paviljoni, kupališta, šetališta i parkovi. U Opatiju dolaze najpoznatiji liječnici Monarhije i otvaraju sanatorije, grade se šetališta i kupališta. Opatija je tako uz Nicu, Karlove Vare, Cannes i Biarritz postala jedno od najznačajnijih europskih mondenih lječilišta devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća.

Ovdje su boravili kraljevi i carevi, književnici, filozofi, pisci, pjesnici i glazbenici. Spomenimo cara Franju Josipa, cara Vilima II, rumunjsku kraljicu Elizabetu, poznatu kao pjesnikinju koja je svoje pjesme objavljivala pod pseudonimom Carmen Sylva, zatim caricu Sissi, pisce A. P. Čehova i Jamesa Joycea, plesačicu Isadoru Duncan, skladatelje Gustava Mahlera i Giacoma Puccinija. Vidjeti i biti viđen - za to je trebalo doći u Opatiju.

Nakon II. svjetskog rata, turizam u Opatiji orijentira se na ljetnu sezonu i na razvoj kongresne ponude. Kroz svo to vrijeme, Opatija je svoju važnost destinacije koja pruža nešto posebno zadržala do danas.

Osvojit će vas mnogočime - prvorazrednim kongresnim sadržajima, odličnim smještajem, wellness centrima za odmor i opuštanje, te ljubaznim i uslužnim osobljem koje će izaći ususret svim vašim željama. Ne zaboravimo ni gastronomiju kroz koju ćete upoznati naše autohtone namirnice, jela i prvoklasna vina.

Upoznajte Opatiju, i neka Opatija upozna vas!

---

Detaljnije informacije se mogu potražiti na www.opatija.hr i www.opatija-tourism.hr.