Već tradicionalno, trećeg dana, u srijedu je svečano otvoren MIPRO 2019. Skup su otvorili predsjednik Hrvatske udruge MIPRO dr. sc. Miroslav Poljak, te predsjednik Međunarodnog programskog vijeća MIPRO-a, akademik Karolj Skala.

Umjetna inteligencija i pametno okruženje u poslovanju, industriji te pametnim gradovima i otocima glavna su tema ovogodišnjeg skupa koji kroz niz savjetovanja, radionica, okruglih stolova, seminara, gostujućih događaja i izložbe povezuje znanost, tehnologiju i gospodarstvo, objasnio je na samom početku predsjednik udruge MIPRO, dr. Miroslav Poljak: - Svjedoci smo da nove tehnologije danas više nisu privilegija određenog broja ljudi, već je dostupnost omogućena vrlo širokom krugu korisnika. Podaci, informacije i umjetna inteligencija postaju glavni pokretači promjena i razvoja, te je održavanje dobre veze s gospodarstvom u tom segmentu od krucijalne važnosti, zaključio je dr. Poljak.

Predsjednik Međunarodnog programskog vijeća MIPRO-a, akademik Karolj Skala naglasio je kako je razvoj i prijenos informacijskih i komunikacijskih tehnologija u gospodarstvu glavna vizija Udruge, čiji je ujedno i potpredsjednik. - Živimo u izrazito izazovnom periodu razvoja tehničke civilizacije koja se temelji na ICT-u i provodi personalizaciju, regionalizaciju i globalizaciju. Prateći našu misiju u interakciji s intenzivnim ICT razvojem i ove godine poseban naglasak stavljamo na povezivanje znanosti, tehnologije i gospodarstva, rekao je Skala. - U programu posebno ističemo umrežavanje i strategiju u smjeru EU tehnoloških odrednica i razvojnih pravaca s istaknutim fokusom prema umjetnoj inteligenciji i pametnim okruženjima. Programski plan djelovanja ovogodišnje konferencije temelji se prvenstveno na nastojanju da se gospodarstvo u domeni ICT-a učini suvremenim i prilagodljivim zahtjevima svjetskog tržišta i nacionalnih interesa u trenutku odvijanja tih izazovnih digitalizacijskih promjena, zaključio je akademik Skala.

Već tradicionalno MIPRO dodjeljuje povelje autorima tri najbolja rada. Radove Accelerating Simulation of Nanodevices Based on 2D Materials by Hybrid CPU-GPU Parallel Computing autora Mirka Poljaka, Marka Glavana i Sandre Kuzmić sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Feature Extraction for Heartbeat Classification in Single-Lead ECG autora Jasmina Bogatinovskog, Dragi Koceva i Aleksandra Rashkovska Koceva sa Instituta Jožef Stefan iz Ljubljane i The Transition of Croatian Seaports into Smart Ports autora Marije Jović sa Pomorskog fakulteta u Rijeci, Natalije Kavran sa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, Saše Aksentijevića iz tvrtke Aksentijević vještačenje i savjetovanje iz Viškova kraj Rijeke, te Edvarda Tijana sa Pomorskog fakulteta u Rijeci, vrijednim poklonima je nagradio zlatni sponzor skupa, Hrvatski telekom.

Hrvatski telekom je nagradio i najbolji studentski rad New Frontiers in Document Classification with Applications to Medical Context autora Lucia Amelia sa Fakulteta medicinskih i kirurških znanosti iz Bologne i Allessie Amelio sa Sveučilišta Calabria, Rende iz Italije.

Već tradicionalno MIPRO nagrađuje sudionike za vjernost skupovima, viziji i misiji MIPRO-a kroz nagradu Friend of MIPRO, ove godine nagrade su dodijeljene Marjanu Gusevu sa Fakulteta računalnih znanosti i strojarstva Sveučilišta Ćirila i Metoda u Skopju, Werneru Brenneru sa Bečkog sveučilišta tehnologije, Instituta senzorskih i aktuatorskih sustava, te Ivanu Kaštelanu sa Fakulteta tehničkih znanosti u Novom Sadu.


Skup su pozdravili ministar gospodarstva Darko Horvat, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, zamjenica gradonačelnika Grada Opatije Vera Aničić, zamjenik gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić, predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago i predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević.

Nakon pozdravnih riječi te prigodne dodjele nagrada i priznanja za najbolje radove među više od 350 koliko ih je pristiglo, održan je Plenarni okrugli stol na temu “Strategija razvoja umjetne inteligencije i pametnih okruženja“, čiji je organizator i inicijator bio upravo ministar Horvat. Plenarni okrugli stol okupio je istaknute stručnjake i znanstvenike kao što su ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. David Matthew Smith, prodekan za znanost FER-a prof. dr. sc. Nikola Mišković, dekan FOI-a prof. dr. Neven Vrček, predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesla Gordana Kovačević, direktorica Microsofta Hrvatska Tatjana Skoko, direktor IBM-a Hrvatske Damir Zec te član Uprave APIS IT Vlado Rendulić, dok je cijelu raspravu moderirao Slavko Vidović, osnivač i direktor tvrtke Infodom.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji je prilikom svog obraćanja prisutnima istaknuo kako su inovacije i investicije stupovi konkurentnosti, ključ za daljnji gospodarski rast i stvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta, a da će digitalizacija biti jedan od gospodarskih prioriteta u predsjedanju Hrvatske Vijećem EU prvom polovicom 2020. godine. - Proteklih 6 mjeseci intenzivno smo radili na uspostavi inovacijskog sustava koji je sada precizno utvrđen, te kroz 300-tinjak projekata ima potencijal veći od 5,5 milijardi kuna. Druga važna činjenica je da smo na taj način po prvi puta za istim stolom okupili predstavnike države, akademske zajednice i realnog poduzetničkog sektora, s ciljem da uspostavimo jači dijalog te konstruktivnim prijedlozima unaprijedimo postojeći zakonodavni i poslovni okvir u Hrvatskoj, istaknuo je tom prigodom ministar Horvat te dodao kako je jedan od konkretnih ciljeva povećati ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj s 0,86 na 1,4 posto BDP-a. - S tom svrhom smo prilagodili Zakon o državnim potporama za razvoj istraživačkih projekata i Zakon o poticanju ulaganja, kako bi kroz različite oblike poticaja i olakšica potaknuli novi investicijski ciklus, naglasio je ministar.

Bila je to idealna prilika za konstruktivan dijalog s ciljem određivanja strateških pravaca razvoja te analize razvoja i tržišta. Tom prigodom ministar Horvat istaknuo je kako se Ministarstvo okreće prema izradi dva vrlo važna dokumenta, nacionalnih planova za umjetnu inteligenciju i digitalizaciju u gospodarstva pri čemu, kaže, ne treba izmišljati toplu vodu, već primjere dobre prakse drugih zemalja preslikati i prilagoditi u naš sustav.

Svi podaci danas se prebacuju u digitalni oblik, pa tako i statistiku, odnosno podatke koje smo do sada prikupljali na analogan način, sada moramo pretvoriti u analitiku koja će nam u realnom vremenu omogućiti lakše donošenje odluka i određivanje smjera, te da u tom smislu možemo biti brži i fleksibilniji, istaknuo je ministar te naglasio kako je upravo ova konferencija odlična platforma koja je okupila vrlo respektabilan auditorij koji bi sada jačom i intenzivnijom suradnjom mogao iznjedriti vrlo kvalitetne strateške dokumente.

- Moja je želja da u tom smislu ja kao ministar budem koordinator cijelog procesa, a da glavnu riječ vodi struka, pod kojom podrazumijevam fakultete, institute, udruge i poslovnu zajednicu. Štoviše, u kreiranju novih natječaja koje planiramo raspisati, u sklopu strategije pametne specijalizacije, dali smo priliku samim poduzetnicima da određuju uvjete natječaja koji su realni i omogućavaju lakšu provedbu, zaključio je ministar Horvat.


U nastavku programa održana su četiri predavanja istaknutih međunarodnih stručnjaka na temu umjetne inteligencije i njene primjene: The Present and Future of Open Science in Europe, predavač Gergely Sipos, DataFlow SuperComputing for BigData DeepAnalytics, predavač Veljko Milutinović, Artificial Intelligence in Cybersecurity: Technology and Policy Perspectives, predavač Paul Timmers i Artificial Intelligence in Marketing predavač Luiz Moutinho.

Sutra, u četvrtak će ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u sklopu prezentacije rezultata projekta Hrvatske zaklade za znanost HigherDecision održati predavanje - Strateško planiranje u visokom obrazovanju i znanosti u okviru kojeg će govoriti o važnosti strateškog planiranja te svojim iskustvima i motivaciji za projekt.

Osim svečanog otvaranja, treći dan održavanja skupa obilježila su i dva okrugla stola, jedna radionica i sedam savjetovanja.

Voditeljica radionice „Micro:bit kao alat za digitalnu pismenost i računalno razmišljanje“ na zabavan je način prikazala različite mogućnosti kreativne uporabe micro:bita u radu s djecom kao idealnog alata za poticanje razvoja digitalne pismenosti i računalnog razmišljanja, te su polaznici naučili programirati micro:bit korištenjem grafičkog sučelja za programiranje Make Code Editor i izradom različitih interaktivnih projekta.

Okrugli stol “GDPR i gdje smo godinu dana kasnije” kojeg je moderirao Igor Barlek, bavio se pitanjima utjecaja pune primjene GDPR-a u posljednjih godinu dana i osvještenosti korisnika i javnosti te stvarnoj usklađenosti poslovnih subjekata na domaćem tržištu. Sudionici: Ivana Žiljak, AZOP - viša savjetnica u Službi za zaštitu podataka; Marko Šiljan, AZOP - viši savjetnik u Službi za nadzor i Središnji registar; Tomislav Dujmović, A1 Hrvatska - službenik za zaštitu podataka; Mislav Marović, Ericsson - službenik za zaštitu podataka; Darja Lončar Dušanović, Hrvatski Telekom - službenik za zaštitu podataka; Igor Pavleković, Microsoft Hrvatska - tehnološki strateg za partnere, te Danijela Perica, Tele2 - službenik za zaštitu podataka, su iznijeli svoj stav o korisnicima i prepoznavanju vrijednosti pojačane brige o njihovoj privatnosti i donosi li GDPR određene prednosti na tržištu, kao i usporedbu učinkovitosti zaštite osobnih podataka prije GDPR-a i danas.

Odašiljači i veze (OIV) u suradnji s MIPRO-m organizirali su okrugli stol „IoT rješenja za pametne gradove“ s ciljem ukazivanja na mogućnosti i važnost primjene IoT rješenja za razvoj pametnih gradova te prikazivanje i konkretne primjene. Kroz uvodne prezentacije i raspravu pokušalo se odgovoriti na pitanja koji su glavni akteri za razvoj i primjenu IoT rješenja na razvoj pametnih gradova u Hrvatskoj, tko su glavni korisnici i kako im približiti tehnološka rješenja i primjenu u njihovoj okolini, da li je potrebno doraditi strategije razvoja, tko je vlasnik odnosno tko upravlja podacima koji se prikupljaju i gdje se oni nalaze, što čini IoT ekosustav učinkovitim, koje su mogućnosti razvoja senzora i aplikacija te koja je vizija razvoja IoT-a u Hrvatskoj.

Od savjetovanja, započeo je MEET - Mikroelektronika, elektronika i elektronička tehnologija, koji će se nastaviti do petka, održao se drugi dio 4COWS - Sastavljanje, razumijevanje, ispravnost radnog softvera, započelo je s radom CTS - Računala u tehničkim sustavima te CIS - Inteligentni sustavi, završilo je savjetovanje CTI - Telekomunikacije i informacije, održao se miproBIS - Poslovni inteligentni sustavi, a savjetovanje s najvećim brojem radova, CE - Računala u obrazovanju i danas se održalo prema programu.