Može li digitalna tehnologija pomoći očuvanju okoliša, konkretnije – očuvanju vode kao vjerojatno najvrijednijeg resursa na Zemlji? Potvrdan odgovor na to pitanje dao je okrugli stol eOkoliš održan u četvrtak, 24. svibnja u sklopu 41. međunarodnog ICT skupa MIPRO 2018.

Na okruglom stolu predstavljen je projekt WaterQ koji je okupio niz dionika – od javnog zdravstvenog sektora preko akademskih institucija kao što je FER do raznih predstavnika gospodarstva poput start-upa Freewa i domaćeg tehnološkog giganta Ericsson Nikola Tesla. Projekt se priprema za aplikaciju za financiranje putem europskih fondova, a omogućit će kvalitetnije praćenje kvalitete pitke vode korištenjem naprednih tehnologija – od senzora do 5G funkcionalnosti.

- Ako nam okoliš ne bude sačuvan, ništa nam ne vrijede pametni gradovi i digitalne države. Digitalne tehnologije mogu ponuditi senzorno praćenje i konsolidaciju podataka o stanju okoliša, prediktivnu analitiku, kao i dijeljenje rezultata s ciljem efikasnije procjene sigurnosti i rizika, održivog razvoja industrije, povećanje kvalitete života ljudi i niza drugih ciljeva. Ericsson grupa globalno razvija projekte od gospodarenja otpadom uz pomoć pametne kante BigBelly, prikupljanja podataka o kvaliteti vode, zraka i razine buke u nizozemskom gradu Tilburgu ili udaljeni nadzor kvalitete vode na rijeci u SAD-u, rekao je uvodno moderator Karlo Guštin iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla, objasnivši motivaciju ove kompanije za sudjelovanje u projektu WaterQ.

Naglasio je kako je sama tvrtka bila svjesna da nema dovoljno široka znanja za samostalno provođenje tog projekta, već je u njemu okupila niz dionika, ostvarivši tako multidisciplinarni pristup važnoj temi. - 90 posto građana spojeno na sustav javne vodoopskrbe, zbog čega je sustavno praćenje kvalitete vode od izuzetne važnosti. U Zagrebu se prikuplja oko 1.400 uzoraka, a voda se kontrolira u svim fazama, od izvora do slavine potrošača, objasnila je Sanja Tolić, voditeljica odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu vode u Nastavnom zavodu Andrija Štampar.

Kako bi se omogućila kontinuirana analiza, projekt WaterQ bazira se na novoosmišljenim stanicama za praćenje niza pokazatelja u vodi. Saša Tepić s FER-a objasnio je kako je za potrebe projekta bilo nužno osmisliti prototip malih dimenzija s jednostavnim načinom korištenja, opremljen senzorima koji mjere niz podataka – od mutnoće vode do pH faktora – koji se pohranjuju u „oblaku“.

- Podaci koje su kolege s FER-a prikupili potrebni su nama za daljnju obradu. Na ovakvim primjerima vidi se promjena industrije koja primjenom novih znanja stvara rješenja koja ranije ne bi bila moguća. Tako smo mi pripremili IoT varijantu koja uključuje i 5G tehnologije, odnosno razvijen je narrow band IoT, posebni mehanizam koji služi za praćenje velikog broja senzora koji komuniciraju na određenom prostoru i zaduženi su za kontinuirano praćenje podataka i slanje u centralni sustav. Konačna zadaća bila nam je napraviti alate koji će stručnjacima olakšati donošenje odluka i pojednostaviti analitične procese. Pokušavamo napraviti i „machine learning“ kojim bi i sama tehnologija mogla biti potpora znanstvenicima, rekao je Goran Kopčak, programski inženjer i inovator u tvrtki Ericsson Nikola Tesla.

Matijana Jergović iz službe za zaštitu okoliša Andrije Štampara dodala je kako je trenutačno velik izazov analiza velike količine podataka, a „ovakvi novi alati pomažu nam u prevenciji jer preko njih dobivamo ne samo veću količinu informacija, već i analitičke metode kao podlogu za donošenje daljnjih odluka“.

Startup Freewa također je dio projekta WaterQ, a radi se o domaćoj tvrtki iza koje stoji Goran Ladišić, osnovane s ciljem očuvanja vodnog bogatstva planeta te slobodan pristup pitkoj vodi kao pravo svakog ljudskog bića. Uz bocu za vodu koja omogućuje dugotrajno korištenje nasuprot jednokratnim PET bocama, ovaj startup stoji iza aplikacije kojom korisnici mapiraju lokacije gdje se mogu besplatno opskrbiti vodom – osim 400 lokacija u Hrvatskoj, imaju i stotine lokacija mapiranih u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, pa čak i Japanu i Australiji...

Upravo takvo uključivanje na razini zajednice, smatra evolucijski psiholog Igor Mikloušić, može omogućiti daljnji korak u motivaciji ljudi na očuvanje okoliša, a tu presudan faktor povezivanja imaju digitalne tehnologije.

- Postoji jaz između naše svjesne želje i onoga što radimo, jer većina ljudi ima svijest o potrebi očuvanja okoliša, ali istovremeno ih jako malo radi na uštedi električne energije ili tekuće vode. Treba ih motivirati nagradama, a tehnologija im omogućuje povezivanje, ali i natjecanje u ekološkoj svijesti s drugim zajednicama i pojedincima, zaključio je Mikloušić.