Traži  English (United States) Hrvatski (Hrvatska)

inovativno promotivno partnerstvoROBOTIKA – budućnost tehnološkog svijeta

 

 

 


  • Rok za dostavu sažetaka:
    1. lipnja 2020.
  • Rok za dostavu radova:
    1. lipnja 2020.
  • Rok za konačnu recenziju:
    22. lipnja 2020. 

 

Download
 


 

 

DOGAĐANJAVIJESTIPRESS

Pogled iz kosa


Biografija

Čitajte Liessmanna

 

Konrad Paul Liessmann (Villach,1953) profesor je na Bečkom Sveučilištu. Cijenjeni je austrijski znanstvenik. Između ostaloga napisao je knjigu Teorija neobrazovanosti s podnaslovom Zablude društva znanja. U samom početku preporučam da pročitate ovu knjigu koja je odlična kritika obrazovne i znanstvene politike današnje Austrije. Kakovu bi tek knjigu pod istim naslovom napisao naš Liessmann! Knjiga otkriva svu ispraznost busanja u prsa društva znanja u naoliberalnom društvu koje sve vrijednosti pretvara u novčani ekvivalent i time određuje vrijednost svake vrijednosti. Čitajući ovu knjigu pao mi je na pamet Silvije Strahimir Kranjčević koji je još u 19. stoljeću napisao … i što smo Bogu bliži, sve smo od Boga dalji … Ako pojam Boga zamijenimo pojmom Društvo znanja, sve ostaje isto. Peter F.Drucker, prorok modernog menadžmenta, društvo znanja definira ne samo kao postindustrijsko već i kao postkapitalističko društvo. Neoliberalni kapitalizam znanje stavlja u funkciju povećanja profita, ne u funkciju služenja čovjeku kao slobodnoj individui. Dakle, dokle god živimo u neoliberalnom kapitalizmu, samo ćemo sanjati o društvu znanja. Te dvije stvari naprosto ne idu skupa jer su dijametralno suprotne.

 

Liessmann - ako stvari pojednostavimo do kraja - tvrdi da živimo u doba prividne eksplozije znanja što je rezultat množenja kojekavih informacija od kojih je velika većina bezvrijedna. Informacija n i j e znanje. Da je tako telefonski imenici bili bi vrhunski izvori mudrosti. Poistovjećivanje informacije sa znanjem dovodi do potpuno besmislenog pojma vremena poluraspadanja znanja. To znači da neko znanje nakon 3, 5 ili 7 godina više ništa ne vrijedi. Pošto je vrijeme poluraspadanja znanja danas sve kraće, znanje danas, za par godina dobiva status smeća. Paradoksalno, u ranijim društvima, koja nisu bila društva znanja, znanje je trajno ostajalo znanje. Jedino u društvu znanja temeljni resurs toga društva – znanje – završava kao smeće. Što uopće znači vrijeme poluraspadanja znanja? Uzmimo Pitagorin počak: zbroj kvadrata nad katetama jednak je kvadratu nad hipotenuzom. To je znanje staro dva tisućleća. Kad će taj poučak prestati vrijediti? Nikada. Isto vrijedi i za zakone gravitacije, termodinamičke zakone, za niz fizikalnih i općenito prirodnih zakona. Dakle stvarno znanje se ne raspada, odnosno njegova kvaliteta se ne umanjuje s vremenom. Uzmimo drugi primjer. Krojačica serijski šije široke haljine jer je to ove sezone in. Radi to koristeći određene krojačke procedure koje je dobila od naručitelja. Iduće godine više nisu u modi široke već uske haljine. Sada dobiva novu proceduru, staru baca. Tu možemo govoriti o vremenu poluraspadanja upute za šivanje haljine. Ali to nije znanje. To je samo šalabahter.

 

Analizirajući moderno društvo znanja navođenjem niza primjera Liessmann dolazi do poražavajućeg zaključka: znanje kao takvo upravo u društvu znanja ne predstavlja nikakvu vrijednost. To se duboko odrazilo na škole i sveučilišta koje gube dignitet i postaju pogoni za štancanje diploma. Čast izuzecima koji se još drže, ali je pitanje do kada će? Sjetite se samo tko su bili Vaši profesori a tko su profesori vašoj djeci i unucima.

 

Samo još jedan citat iz Liessmanna: Bijeda europskih sveučilišta ima svoje ime: Bologna!

Ima još puno toga ali i ovo je previše.

Čitajte Liessmanna i slušajte Mozarta! Bit će Vam manje mučno.

 

PS.

Dragi čitatelji, na nekoliko mjesta ovoga Portala naći ćete parolu: S MIPROM u društvo znanja. Unatoč svemu nećemo ju micati. Zato što mi u MIPRO-u mislimo ozbiljno. Nismo neoliberalni kapitalisti. Nadam se da nismo jedini.

 

Knjigu je u hrvatskom prijevodu izdala naklada Jesenski i Turk godine 2008. Opseg je 150 stranica. Ovo nije reklama za knjigu, jer mi ne reklamiramo čak ni vlastite proizvode. Ovo je samo preporuka za čitanje knjige. Uostalom, knjigu ne morate kupiti. Možete ju posuditi u knjižnici. Postoje i drugi načini. Meni su je, na primjer, ukrali, pardon, otuđili. Naravno, ovo nije uputa za postupanje.

 

Dok knjigu čitate, usput slušajte Mozarta. Naravno, ni ovo nije reklama.

6. veljača 2012

START UPomanija25. ožujak 2019
„Maharadžin paradoks“ ili „Da li je maharadža socijalno osjetljiv i ako jeste zašto nije?“24. lipanj 2015
Kopanje strategije u selu Zvrnduša Gornja24. lipanj 2015
ARHIVA
Suorganizatori - nasumično
Tehnički fakultet RijekaFOI VaraždinIRB ZagrebHAKOMKončar Elektroindustrija Zagreb